Najstarija koplja dokazuju pračovjekovu inteligenciju

Koplja iz Schoeninga, stara 400.000 godina, slove kao svjetska senzacija, a prema mišljenju mnogih znanstvenika, povijest čovječanstva bi nakon njihova pronalaska trebalo pisati iznova. Koplja dokazuju da pračovjek nije bio biće koje se poput lešinara prehranjivalo strvinama već inteligentna preteča današnjih ljudi koji je govorio, planirao i apstraktno mislio.
- Praljudi su bili aktivni lovci na visoku divljač - kaže arheolog Hartmut Thieme, koji je pronašao koplja u rudniku smeđeg ugljena kraj Helmstedta. Homo erectus, koji je četiri puta stariji od neandertalca, nije samo znao izraditi oružje nego je za organizaciju lova tog opsega morao moći komunicirati s ostalim lovcima. Koplja su duža od dva metra i izrađena od borovine. Njihovu izuzetno dobru očuvanost znanstvenici pripisuju vlažnom tlu, u kojem su bila zatvorena kao u vakuumu.
- Oružje je izrađeno savršeno. Koplja su bez problema mogla dosegnuti cilj udaljen od 60 do 80 metara. To dokazuje da su tadašnji ljudi već pri sječi stabla za izradu oružja pred očima imali gotov konačan proizvod, a za to je potrebno apstraktno mišljenje - objašnjava arheolog inteligenciju naših predaka od prije 400.000 godina.