Gusari su bili pljačkaši s mora koji su radili za državu

Gusari, za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi države. Gusarenjem su se koristile mnoge države i kraljevine kroz stoljeća. 

Za svoje napade su dobivali takozvana Kraljevska iliti Gusarska pisma (eng. Letter of Marque) koja su im dozvoljavala napade na trgovačke i ratne brodove one zemlje koja je trenutno u ratu sa zemljom koja im je izdala Gusarsko pismo. Pismo je onima koji su ga posjedovali jamčilo da u slučaju zarobljavanja neće biti obješeni kao pirati nego da će se prema njima odnositi kao prema ratnim zarobljenicima koji će biti pušteni uz otkup ili razmjenu. Pismom bi se oni koji su ga dobili također obvezali da će dio plijena koji steknu bez naknade predati zemlji koja im pruža zaštitu. 

Tijekom mnogih ratova europskih nacija koje su posjedovale kolonije na Karibima mnogi pirati su iskorištavali priliku da uzmu Pismo, postanu gusari, te se tako spase sudbine vješanja i zakonito steknu plijen. 

Završetkom ratova gusari bi ostajali bez posla pa su često prelazili u pirate i napadali sve brodove, pa i one svojih bivših zaštitnika. 

Tijekom mirnih vremena gusari su ponekad bili slani u lov na pirate.

Jeste li znali?

Neki od najpoznatijih gusara su Francis Drake, koji je imao velikih zasluga za stvaranje britanskog kolonijalnog carstva, Raleigh Hawkins i Jean Bart. 

Kao osobno oružje koje su rabili i pirati i gusari su pištolj, sablju, sjekiru, kratki mač i pušku. Na brodovima topovi velikog kalibra izbacivali su kugle vezane lancem u parove koje su rušile jarbole. 

Koristili su razne brodove: fustu, mali veoma brzi brodić na jedra ili vesla, malu galiju na vesla s jednim jarbolom, veliku galiju s tri jarbola, 32 vesla i 36 topova i galijun s 4 jarbola i 70 topova.

Tijekom borbi gusari su na svojim brodovima isticali zastave zemalja koje im pružaju zaštitu a od 1694., po naredbi Britanskog Admiraliteta, engleski gusari su uz nju isticali i potpuno crvenu zastavu.