Tim arheologa-ronioca u četvrtak je s dna rijeke Vrbas izvukao srednjovjekovni mač koji je bio zaboden u kamen. Tim smo povodom razgovarali s Anom Ćurić iz Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa RS-a...
SPEKTAKULARNO OTKRIĆE
'Ja sam žena koja je iz Vrbasa izvukla srednjovjekovni mač'
Mač u kamenu na dnu rijeke Vrbas kraj Banja Luke pronašao je slučajno ronilac kluba „BUK” iz Banjaluke. Kad su ga pregledali stručnjaci, utvrdili su da je riječ o značajnom otkriću i organizirali su njegovo vađenje.
- Jedino je vrh mača koji je bio zaboden u stijenu malo oštećen, nedostaje mali dio vrha. Mač će sada biti prevezen u Muzej Republike Srpske, a s nama je danas kolegica iz Instituta za konzervaciju iz Beograda, koja je odmah pristupila zaštiti - rekla je Ivana Pandžić, arheologinja koja je predvodila tim, o spektakularnom otkriću za Nezavisne novine.
Mi smo pak o pronalasku razgovarali s Anom Ćurić iz Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa RS-a.
1. Kako je došlo do akcije vađenje mača iz Vrbasa? Kako se organizirala cijela ta akcija i tko je sve sudjelovao?
Nakon saznanja o postojanju mača u rijeci Vrbas, ronioci RK BUK su otišli provjeriti i snimiti teren i sam artefakt koji se nalazio u vodi. Odmah u toku zarona ustanovili su da se radi o srednjovjekovnom maču, što su i potvrdili povjesničar Janko Vračar i arheolog Ivana Pandžić iz Muzeja Republike Srpske. Naše ideje za projekt su se jako brzo sastavila u jednu i odmah smo krenuli u realizaciju ovog malog ali značajnog projekta. Timu smo priključili kolegu snimatelja i ronioca Darka Vučića te konzervatoricu Danijelu Jovanović s Centralnog instituta za konzervaciju iz Beograda.
Drugi zaron nam je bio od značaja da bi snimili teren i izmjerili artefakt da bi već prije samog vađenja imali podatke o kojem tipu i periodu pripada ovaj mač i da bi, u slučaju nepredviđenog akcidenta, imali realne podatke i skicu mača.
Dan prije samog vađenja mača pripremili smo teren na način da su se uradili fini poslovi oslobađanja dijelova mača od sedimenta, sedre i stijene da ne bi došlo do njegovo oštećenja, dodatna snimanja i provjera uvjeta, s obzirom da je rijeka Vrbas u ovom periodu jako niske temperature (13 stupnjeva Celzijusovih), brzog protoka na lokalitetu i mutna. Također, zbog regulacije toka postojećim Hidroelektranama, morali smo osigurati da protok bude u okviru biološkog minimuma (protok od 20 kubika vode).
2. Koliko je važno jedno takvo otkriće? U kakvom je stanju mač? I gdje ga sada planiraju pohraniti?
Pronalazak tzv. bastardnog mača u rijeci Vrbas predstavlja značajno arheološko otkriće jer na teritoriju Grada Banja Luka, u proteklih skoro devedeset godina, koliko postoji Muzej Republike Srpske, pronađen samo jedan srednjovjekovni mač koji je dosta oštećen i koji se danas čuva u Zbirci srednjovjekovnog oružja i oklopa. Ovaj mač, prema riječima konzervatorice, se nalazi u dosta dobrom stanju, ali tek nakon utvrđivanja osnovnih analiza koncentracije soli i snimanja rengenom znat ćemo u kakvom je zaista stanju i kako će teći proces konzervacije. Nakon završene konzervacije, mač će biti pohranjen u Muzeju Republike Srpske u stalnoj postavci te će svi koji su bili zainteresirani za ovaj pronalazak moći da ga videu replici okruženja u kojoj smo ga pronašli, sa svim realnim informacijama s terena, da bi osjetili bar dio iskustva kakav smo mi kao ronioci imali priliku osjetiti kroz realizaciju ovog projekta.
3. Možete li nam reći nešto više o vašem poslu i koliko se time već bavite? Jeste li dosad već imali sličnih akcija s arheološkim otkrićima?
Po zanimanju sam biolog, ali kao ronilac i zaposlena u Zavodu za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa, ovaj pronalazak me je također zainteresirao. Kroz dosadašnja ronjenja imala sam priliku roniti na lokacijama gdje postoji mnoštvo arheoloških ostataka gdje sam i naučila kako se ponašati u takvom okruženju i prema takvom tipu povijesti. Kroz kurs podvodne i priobalne arheologije, koje organizira Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, stekla sam osnovno znanje koje je potrebno na terenu da bi se artefakti sigurno zbrinuli do samog procesa konzervacije.
4. Kako ste postali baš biologinja? Kojim se područjem najviše bavite? Živite u Banja Luci, koliko često dolazite u Hrvatsku, jeste li imali kakvih poslovnih pothvata i u Hrvatskoj?
To je bio fakultet čije sam osnovne studije završila na Prirodno-matematičkom fakultetu, Univerziteta u Banjoj Luci, a master na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Moje zvanje je master eksperimentalne biologije, zoolog, a uža struka rada su vodozemci i gmizavci (herpetofauna). Također, kao ronilac biolog, sudjelovala sam na projektima vezanim za marinsku biologiju na području PP Telašćica i NP Mljet
5. Na što ste najviše ponosni u svom radu?
Ponosna sam na sve rezultate za koje se uvijek trudim da budu opipljivi i korisni kako u nauci tako i u suživotu čovjeka i prirode.
Sa ovim projektom Vrbaškog mača u kamenu cilj nam je edukacije tima ronilaca i arheologa u RK BUK za podvodnu arheologiju s obzirom da se na području Bosne i Hercegovine nalazi mnogo arheoloških ostataka u rijekama i akumulacijama. Također, želimo predstaviti široj javnosti da se i kod nas događaju interesantne stvari i poduhvati za koje postoje ljudi i stručnjaci koji žele doprinijeti novim saznanjima, očuvanju prirode i povijesti šireg područja. Kroz edukativni video koji pripremamo ovim projektom, i kroz buduću postavku u Muzeju RS, potrudit ćemo se da svima što bolje približimo ljepšu stranu našeg posla i upoznamo sve s našim rezultatima te odgovorimo na pitanje - Kome je pripadao Vrbaški mač u kamenu?
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
