Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Nijemac Andrés Ritter preuzima EPPO nakon sedam godina mandata Laure Kövesi, tužiteljice koja se sukobljavala s hrvatskom Vladom. Njezin dosadašnji zamjenik dobro poznaje instituciju, a nasljeđuje tisuće istraga
Laura Kövesi odlazi, ali europski tužitelji ostaju. Na čelo institucije koja je otvarala politički neugodne slučajeve i izazivala žestoke reakcije hrvatske Vlade dolazi Andrés Ritter, iskusni njemački tužitelj specijaliziran za gospodarski kriminal. Čovjek koji preuzima njezinu dužnost godinama joj je bio zamjenik i dobro zna kako funkcionira ured zbog čijih je istraga premijer Andrej Plenković tražio i javnu ispriku.
Zato bi očekivanje da odlazak prve europske javne tužiteljice znači mirnije razdoblje za političare bilo preuranjeno. Promjena na vrhu EPPO-a sama po sebi ne zatvara istrage, ne rješava sporove oko nadležnosti i ne uklanja pitanja o trošenju europskog novca. Sedmogodišnji mandat Kövesi istječe danas i ne može se obnoviti. Ritter preuzima instituciju koja je pod njezinim vodstvom počela operativno raditi, proširila opseg istraga i ušla u otvorene sukobe s vlastima pojedinih država članica.
U Hrvatskoj se ti sukobi ponajprije vežu uz slučaj bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša i aferu Geodezija, u kojoj je premijer stao u obranu ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.
Tko je čovjek koji preuzima EPPO?
Ritter na novu dužnost dolazi iz samog vrha Ureda europskog javnog tužitelja. Od studenoga 2020. bio je jedan od dvojice zamjenika glavne europske tužiteljice, a bio je i prvi europski tužitelj iz Njemačke. U njemačkom tužiteljstvu radi od 1995. godine. Bio je zamjenik glavnog državnog odvjetnika u saveznoj državi Mecklenburg-Zapadno Pomorje te je u Rostocku vodio specijalizirane urede za gospodarski i kibernetički kriminal. To iskustvo izravno je povezano s poslovima institucije koju preuzima. EPPO istražuje kaznena djela koja štete financijskim interesima Europske unije, od prijevara povezanih s PDV-om i zlouporabe europskih sredstava do korupcije i pranja novca. Zadužen je za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica protiv njihovih počinitelja.
Ritter, dakle, neće tek upoznavati sustav koji nasljeđuje. Sudjelovao je u njegovu radu tijekom ključnih godina izgradnje i razvoja, uz tužiteljicu koja je neovisnost EPPO-a postavila u središte svojeg mandata. Hoće li prema političkim pritiscima zauzeti jednako tvrd stav kao njegova prethodnica, pokazat će njegovi potezi. No njegov dosadašnji profesionalni put ne daje osnovu za zaključak da dolazi ublažavati rad europskih istražitelja.
Nasljeđuje više od 3600 istraga
Posla mu neće nedostajati. Prema posljednjem godišnjem izvješću, broj istraga koje EPPO vodi diljem Europske unije prošle je godine porastao za više od trećine i premašio 3600. Procijenjena šteta za proračun Europske unije narasla je na više od 67 milijardi eura, što je trostruko više nego 2024. Takav rast za novog čelnika znači i pitanje kapaciteta: kako osigurati da tužitelji mogu pratiti sve veći broj predmeta, složene financijske tokove i organizirane kriminalne skupine koje djeluju preko državnih granica. Upravo je na taj problem Kövesi upozoravala pred kraj mandata. Njezin nasljednik zato preuzima i istrage i borbu za uvjete u kojima se one mogu provoditi.
Spor oko Beroša čeka odluku Suda EU-a
Za hrvatsku vlast posebno je važno što promjena na čelu EPPO-a dolazi dok još traje pravni prijepor izazvan slučajem bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša. Sukob oko nadležnosti između hrvatskog i europskog tužiteljstva trebao bi dobiti epilog pred Sudom Europske unije. Presuda se očekuje sljedeće godine, već u mandatu novog glavnog europskog tužitelja. Odluka bi mogla imati posljedice daleko izvan Hrvatske. Prema sadašnjem hrvatskom modelu, o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a samostalno odlučuje glavni državni odvjetnik. Isti sustav primjenjuje se u još 13 država članica. Zbog toga će presuda biti važna i za buduće odnose nacionalnih tužiteljstava s europskim istražiteljima. Ritter tako nasljeđuje spor čiji ishod može utjecati na način rada EPPO-a u velikom dijelu Unije.
Drugi veliki prijepor hrvatske Vlade s europskim tužiteljstvom odnosio se na aferu Geodezija. Pod povećalom istražitelja našlo se trošenje sredstava iz europskih fondova za 3D snimanje oštećenih objekata, koje je provodio zagrebački Geodetski fakultet. Istražitelji su se bavili sumnjama u preplaćene iznose, a zagrebački ured EPPO-a u prosincu 2025. podigao je optužnice protiv više osoba. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek isticala je da njezino ministarstvo nije nadležno za kontrolu trošenja novca na fakultetima te da su cijene snimanja bile opravdane.
Plenković je otišao korak dalje. Od EPPO-a je zatražio ispriku ministrici i Vladi zbog insinuacija da je bila uključena u zlouporabu sredstava u slučaju Geodezija. Ocijenio je i da je riječ o pokušaju utjecaja na izbore. Odlaskom Kövesi ti prijepori postaju dio nasljeđa koje preuzima Ritter. Mijenja se osoba na čelu institucije, dok će se otvorena pravna pitanja nastaviti rješavati kroz postupke.
Kövesi su pokušali zaustaviti još u Rumunjskoj
Politički otpor pratio je Kövesi mnogo prije dolaska na europsku dužnost. Bivša košarkašica postala je 2006. glavna rumunjska državna odvjetnica. Imala je 33 godine i bila je prva žena te najmlađa osoba na toj dužnosti u povijesti zemlje. Puni mandat odradila je do 2012., a od 2013. do 2018. vodila je rumunjsku Nacionalnu antikorupcijsku upravu, poznatu kao DNA. Tijekom tih pet godina pred sud je izvela 68 visokih dužnosnika, među njima 14 aktualnih ili bivših ministara te 53 zastupnika iz oba doma rumunjskog parlamenta. Do njezina odlaska s dužnosti na temelju istraga koje je vodila osuđeno je 37 političara. Stekla je ugled beskompromisne borkinje protiv korupcije i povjerenje velikog dijela rumunjske javnosti. Istodobno je vladajuća Socijaldemokratska stranka, PSD, radila na ublažavanju protukorupcijskog zakonodavstva. Vladajući su je 2018. uspjeli smijeniti, optužujući je za prekoračenje ovlasti i narušavanje ugleda Rumunjske.
Kada se 2019. kandidirala za prvu čelnicu Ureda europskog javnog tužitelja, rumunjska vlada predvođena PSD-om aktivno je lobirala protiv njezina imenovanja. U Rumunjskoj su pokretani i pravni postupci kojima se pokušavalo blokirati njezinu kandidaturu. Unatoč tome, u listopadu 2019. imenovana je prvom glavnom europskom tužiteljicom. Godinu poslije dobila je i važnu pravnu zadovoljštinu. Europski sud za ljudska prava presudio je 2020. da su njezinim razrješenjem povrijeđena prava na pravično suđenje i slobodu izražavanja. Uredba o osnivanju EPPO-a donesena je još 2017., ali ured je operativno počeo raditi **1. lipnja 2021.** Kövesi je tako vodila instituciju od priprema za početak rada do razdoblja u kojem je preuzela tisuće istraga.
Pred odlazak optužila Grčku za zastrašivanje tužitelja
Ni završetak mandata nije prošao bez sukoba. Kövesi je neposredno pred odlazak javno optužila Grčku za „najdrskiji pokušaj zastrašivanja” europskih tužitelja. Povod je bila odluka grčkog Vrhovnog pravosudnog vijeća da mandate delegiranih europskih tužitelja ograniči na dvije godine, umjesto pet, koliko je preporučio EPPO.
U Grčkoj je europsko tužiteljstvo ove godine zatražilo ukidanje imuniteta za desetak aktualnih parlamentarnih zastupnika u sklopu istrage o navodnom nenamjenskom trošenju europskih poljoprivrednih sredstava. I taj će odnos s nacionalnim vlastima sada prijeći u ruke njezina nasljednika.
U oproštajnom intervjuu za Politico Kövesi je ocijenila da je EPPO u prvim godinama ostvario rezultate iznad očekivanja. No upozorila je da budućnost institucije ovisi o očuvanju njezine neovisnosti i vjerodostojnosti. Prema njezinim riječima, ured se može oslabiti i bez formalne odluke o njegovu ukidanju.
- Zabrinuta sam da će EPPO biti postupno uništen zato što radi svoj posao- izjavila je. Izdvojila je tri glavna problema: nedostatak dostatnih sredstava, kašnjenja u izmjenama operativnih propisa i birokratske prepreke. Uz posljednje godišnje izvješće u ožujku poručila je da rad ureda košta manje od iznosa koji se zahvaljujući njegovim istragama naposljetku naplate i vrate u europski proračun.
- Financijski utjecaj naših aktivnosti uvelike nadmašuje naše troškove- rekla je. Kao dva najvažnija cilja navela je učinkovito razbijanje opasnih organiziranih kriminalnih skupina uključenih u prijevare s europskim novcem i održavanje povjerenja građana Europske unije u pravosudni sustav.
EPPO je krenuo s 20 država članica, a naknadno su mu se pridružile Nizozemska, Malta, Poljska, Švedska i Mađarska. Izvan sustava ostale su Danska i Irska. Danska ima potpuno izuzeće iz područja pravde, slobode i sigurnosti pa automatski ne sudjeluje u donošenju i primjeni europskih zakona u tom području. Irska ima fleksibilno izuzeće, odnosno može za pojedinu mjeru odlučiti želi li sudjelovati. U praksi sudjeluje u većini njih, a njezina je vlada najavila priključenje EPPO-u sljedeće godine.
Danas tako u europskom tužiteljstvu sudjeluju sve države članice koje nemaju izuzeće u području pravde, slobode i sigurnosti. Time je Uredba o EPPO-u prestala biti akt u okviru pojačane suradnje i postala u potpunosti dio pravne stečevine Europske unije. To znači da će mu se morati pridružiti i buduće članice Unije.
Ritter zato preuzima instituciju sa sve većim dosegom, rastućim brojem predmeta i otvorenim sporovima s nacionalnim vlastima. Za Plenkovićevu Vladu odlazak Kövesi znači kraj mandata tužiteljice s kojom se javno sukobljavala. Hoće li s njezinim nasljednikom imati manje problema, ovisit će o istragama i odlukama koje tek dolaze.
24sata © 2026
