Hrvatska se već dugo susreće s problemom nedostatka kvalificiranih radnika. Kao rezultat toga uvozimo strane radnike, a predsjednik Hrvatske obrtničke komore spas vidi upravo u stvaranju kvalitetne domaće radne snage
Prema nekim najavama, deficit radne snage bit će u sljedećim godinama ključan problem hrvatske, ali i europske ekonomije. Od ugostiteljstva do građevinarstva, turizma, trgovine, obrazovanja, zdravstva, hi-tech kompanija, svi će očajnički trebati radnu snagu, koje će nedostajati. S ovakvim prognozama slaže se i naš sugovornik, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil, jedan od sudionika biznis konferencije "180 dana s eurom - hrvatsko gospodarstvo u eurozoni", koja će biti 6. lipnja u Hilton Garden Inn Hotelu u Zagrebu. Konferenciju organiziraju 24sata i Kvaka24, a dolazak su najavili mnogi stručnjaci iz svijeta ekonomije, makroekonomije, ekonometrije i financiranja.
'Upozoravamo na nedostatak radnika'
Nedostatak kvalificiranih radnika strukturni je problem na koji Hrvatska obrtnička komora već godinama upozorava, kako ističe Kratohvil, a najvećim je dijelom rezultat nedovoljnog interesa za programe obrtničkih zanimanja za kojima postoji velika potreba na tržištu rada.
- Naš prioritet mora biti usmjeravanje raspoloživih resursa u izgradnju sustava koji će stvarati kvalitetnu domaću radnu snagu za potrebe hrvatskoga gospodarstva. Putem sustavne i sveobuhvatne suradnje svih razina potrebno je osmisliti i provesti učinkovite mjere za osiguranje obrazovane i kvalitetne radne snage u svim sektorima, prvenstveno kroz unapređenje i promociju obrazovanja za obrtnička zanimanja, ali i smanjivanjem poreznog opterećenja rada i fleksibilnijim mogućnostima zapošljavanja - smatra Kratohvil, koji će se na ovu temu posebno osvrnuti na biznis konferenciji u okviru panela "Konkurentnost tržišta rada i deficit radne snage u eurozoni".
No ipak nije sve tako crno. Posljednjih godina dogodile su se, dodaje naš sugovornik, pozitivne promjene na području strukovnog obrazovanja.
- Ali bitno je nastaviti podizati svijest o tome kako je kvalitetno strukovno obrazovanje usko povezano s razvojem gospodarstva i da praktične vještine nose mogućnost kvalitetne egzistencije, počevši već od vrtića i osnovnih škola, ali i o brojnim prednostima koje nosi obrtničko zanimanje. No potrebno je osvijestiti i naše sugrađane da svojim odabirima pri kupnji pojedinih proizvoda čine razliku - kaže Kratohvil.
'Spas je u stvaranju domaće radne snage'
U većini, a posebno u obrtničkim zanimanjima, zabilježen je deficit domaće radne snage. To je, ističe predsjednik HOK-a, dugogodišnji problem kojeg hrvatska javnost postaje sve više svjesna.
- Statistički nam podaci kazuju da je, primjerice, građevinski sektor već godinama jedan od onih kojima najviše nedostaje radne snage. Nažalost, mnoge druge sektore također karakterizira vrlo mala zainteresiranost učenika, a poslije nedostatak radne snage - ističe Kratohvil.
A kad se govori o domaćem građevinarstvu i turizmu, spas smo pronašli u stranim radnicima. Kratohvil je mišljenja da je uvoz radne snage trenutno nužnost, a rješenje vidi u stvaranju kvalitetnog domaćega kadra.
- Za obrtništvo, i hrvatsko gospodarstvo u cjelini, to je jedan od strateških prioriteta. Potrebno je provoditi sustavne mjere kako bismo za nekoliko godina imali nove majstore u svim područjima. Nužno je poticati mlade da se odluče za neko obrtničko zanimanje jer su to zanimanja bez kojih naš svakodnevni život ne može funkcionirati, a koja osiguravaju kvalitetan život i rad u Hrvatskoj - zaključuje Dalibor Kratohvil.
Riječ stručnjaka o gorućim problemima
Osim što se Hrvatska susreće s nedostatkom kvalificiranih radnika, u situaciji globalne krize zbog ratnih događanja u Ukrajini naše se kompanije susreću sa značajnim poslovnim rizicima, izazovima i nesigurnosti. O ovoj temi na trećoj biznis konferenciji Kvaka24 govorit će poduzetnici i direktori velikih tvrtki na panelu "Globalna zbivanja, prekid lanaca dobave te važnost dostupnosti i zaštite podataka". Uz globalne promjene, hrvatski građani, ali i poduzetnici, privikavaju se na novu valutu. O tome kako ona utječe na poslovanje bit će riječi na panelu "Hrvatsko gospodarstvo u novoj valuti: očekivanja, realnost, prognoze".
Pokretanje videa ...
A s obzirom na to da Hrvatska obiluje obnovljivim izvorima energije, stručnjaci s područja energetike na panelu "Energetska sigurnost Hrvatske i EU zelena tranzicija" osvrnut će se na proizvodnju solarne energije, ali i na utjecaj nove valute te vlastitu proizvodnju energije. Posljednji panel, "Primjena AI-ja u svakodnevnom poslovanju i otvorena pitanja u EU zakonodavstvu", pozabavit će se aktualnom temom umjetne inteligencije, koja je otvorila vrata tektonskim promjenama u poslovanju.
Osigurajte svoje mjesto na konferenciji - prijavite se ovdje, broj mjesta je ograničen.
Programski partner konferencije je Setcor, a partneri su Fina, ENNA, Hrvatska obrtnička komora, Raiffeisenbank Hrvatska, HEP, Hrvatska gospodarska komora, HeneR energy solutions, Job Hunter, KONČAR i posao.hr.
