Kvaka24

Komentari 0

Dopredsjednik HUP-a: Nakon godina rasprava konačno ćemo saznati tko će raditi a tko neće

Dopredsjednik HUP-a: Nakon godina rasprava konačno ćemo saznati tko će raditi a tko neće

Čeka nas donošenje novog Zakona o radu, od kojeg se prije, zbog kompleksnosti problematike, odustalo. Rad nedjeljom trebao bi biti obuhvaćen novim zakonom i konačno izaći iz domene Zakona o trgovini

Poduzetnička zajednica, ali ne samo ona nego i šira javnost, upoznati su s tim da se već dugo na razini socijalnih partnera raspravlja o Zakonu o radu, a za njega se tek nedavno počela vezati i tema rada nedjeljom. Do sada je rad nedjeljom, iako je to potpuno nelogično, bio definiran Zakonom o trgovini. Bez obzira na to što se nedjeljom radi u mnogim djelatnostima a ne samo u trgovini. No sad su se ove dvije teme približile, vjerujemo dobrim dijelom iz političkih razloga.

Što je sporno u donošenju ovog zakona?

Mnogo toga. Zakon o radu donosi se već oko dvije godine: kao sudionik ovog ozbiljnog i zahtjevnog procesa mogu reći da sam u njega uložio više od 500 radnih sati. Naravno, besplatno, jer se od nas poduzetnika očekuje da damo svoje vrijeme, znanje i energiju u izradu boljeg zakona. To je posao socijalnih partnera, pa i ja, kao član Hrvatske udruge poslodavaca, koja je socijalni partner, sudjelujem u tome. Pregovori su bili vrlo izazovni i teški. O malo kojoj temi i prijedlogu iz zakona mogli smo se složiti - mi poslodavci sa sindikatima i Vladom.

Polovicom 2022. godine država je to presjekla i najavila da će se u prvoj fazi, do kraja 2022. godine, uskladiti samo neke najvažnije odredbe zakona, kako bi Hrvatska mogla koristiti novac iz EU fondova, prvenstveno iz NPOO-a (Nacionalni plan oporavka i otpornosti). To su obaveze koje je država preuzela kao reforme koje će provesti, kao i neke nužne odredbe vezane za rad na daljinu. Naravno da se, nakon dvije godine utrošenog truda, to nije sviđalo niti nama niti sindikatima, no nismo imali izbora osim pristati na taj prijedlog. Donekle nas je utješilo to što će se odmah početkom 2023. godine krenuti u izradu cjelovitog zakona, iako smo i prema tome skeptični, što temeljimo na dosadašnjem iskustvu, a i zbog toga što ne postoji konsenzus o najvažnijim odredbama novog zakona. No nadamo se da u ovim okolnostima predlagač sigurno nije željan utrošiti dodatne dvije godine rada na ovaj zakon.

Rad nedjeljom ne odnosi se samo na trgovinu

Istodobno se odvijao "kakav-takav" rad na izradi novog Zakona o trgovini, zbog rada nedjeljom. Dakle, iako se nedjeljom radi u mnogim drugim sektorima, primjerice svima nam je vrlo privlačno otići nedjeljom na kavu ili u restoran na ručak, gdje rade i kuhari i konobari. Malo tko se pita zašto oni moraju raditi nedjeljom, no kad se govori o radu nedjeljom - gotovo svi pomisle isključivo na velike trgovačke lance. Kažem "kakav-takav" rad se odvijao na donošenju zakona jer se o tome već godinama, a pogotovo tijekom i nakon pandemije koronavirusa, poslodavci nisu mogli jednoglasno složiti. Neki jesu za rad nedjeljom, neki su protiv toga, a stav za ili protiv ovisi o mnogo toga, najmanje o političkim razlozima, iako se rad nedjeljom pretvorio u političko pitanje.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24. 

Najviše na stav o radu nedjeljom utječu veličina poduzeća i to može li se osigurati da ima tko raditi nedjeljom u trgovini. Oni trgovci koji ne mogu osigurati da im zaposlenici rade nedjeljom protive se radu nedjeljom. I obrnuto. Pa su se donekle složili u tome kako će se raditi 16 nedjelja u godini.

Woman,Cashier,Sitting,Behind,Checkout,And,Working,In,Supermarket.,Female

Rad nedjeljom mora biti dodatno i dobro plaćen

No sad se ova tema rada nedjeljom iz Zakona o trgovini "prelila" u Zakon o radu, i to tako da je zakonodavac, a to je država, unio rješenja o kojima prije nije bilo riječi. Najveća novina, a o kojoj nije bilo riječi prije, niti se o njoj pregovaralo, jest to da se definira kako se rad nedjeljom plaća 50% više, ali samo u trgovini, a za druge djelatnosti ne kaže se ništa. Smatram da rad nedjeljom mora biti dodatno i dobro plaćen, pa su djelatnici moje tvrtke još od 1995. godine plaćeni 50% više za rad nedjeljom. No postoji "ali"… 

Ima mnogo "ali" zbog kojih ovakvo rješenje nije dobro. Prvi je problem što i sad zakon kaže kako rad nedjeljom treba biti više plaćen nego rad ostalim danima, ali ne kaže koliko više, pa su neki to iskorištavali i davali jednu kunu više nego običnog dana. Drugi, još i veći problem, je taj što neke djelatnosti koje rade nedjeljom imaju svoje kolektivne ugovore koji propisuju da se rad nedjeljom plaća od 30% do 40% više, ali ne i 50%.  Pa se postavlja i pitanje koja je onda korist od kolektivnog pregovaranja? Ovako reguliran rad nedjeljom, koji kao da je usmjeren samo na velike trgovačke lance, ustvari izravno ugrožava male kvartovske dućane, njihove vlasnike i zaposlenike. Pored navedenog, narušava naš turistički slogan koji kaže “Hrvatska 365“ i implicira da ćemo imati turizam svaki dan u godini, a žalopojke kako treba produljiti sezonu, ali nam to baš ne uspijeva, sada dobivaju još jednu dimenziju.

Udar na sezonu

Izvan sezone nemamo mnogo sadržaja u ponudi u manjim turističkim mjestima, a tome već godinama "pomaže" i činjenica kako se većina turističkih objekata zatvara u jesen jer nema više dovoljno turista, a domaći gosti nisu dovoljni za preživljavanje tih turističkih objekata i usluga.

Sad ćemo to još pogoršati jer ćemo usred turističke sezone zatvoriti sve dućane. Onih 16 nedjelja, to jest četiri mjeseca, nije dovoljno, a želi se sezonu produljiti na šest ili više mjeseci. U tim mjesecima, prije i poslije udarne sezone, sve trgovine bit će zatvorene nedjeljom. Zagovaratelji ovog prijedloga smatraju da će tako turisti više trošiti u restoranima, a manje kupovati hranu u dućanima. Međutim, to nije točno jer se u dućanima ne kupuje samo hrana, a osim toga postoji i mnogo prodavaonica koje prodaju drugu robu, a sve žive od turizma.

Sve izneseno nepobitno govori da za sada nema dobrog rješenja u ovom prijedlogu Zakona o radu, odnosno da niti jedna strana socijalnih partnera nije i neće biti zadovoljna.

Ivan Senčar dopredsjednik je HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika te vlasnik i CEO poduzeća Euro-unit. Tekst je dio plaćenog sadržaja nastalog u okviru partnerske suradnje HUP-a i 24sata na poduzetničkoj platformi Kvaka24.