'Fejk' je više od lažnjaka: Evo što se danas najviše krivotvori i koliko su opasne posljedice

Fenomen krivotvorenja nije nešto novo i poznat je već vrlo dugo. Međutim, zbog jačanja trgovine na globalnoj razini krivotvorenje je postalo značajan globalni problem. Točnije, prema izvješću Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo, krivotvorena roba stvara trošak za mnoge industrije u iznosu od 16 milijardi eura i gotovo 200.000 radnih mjesta godišnje u Europi. Izvješće također pokazuje da je Njemačka jedna od zemalja EU koje su najviše pogođene krivotvorenim igračkama i odjećom, a, recimo, Francuska je najviše pogođena u sektoru kozmetike. 

No što zapravo znači krivotvorena roba? Pravno gledajući, krivotvorena roba je roba u trgovačkom prometu koja je bez odobrenja nositelja prava označena žigom ili oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti. To znači da ili ju nije proizveo nositelj prava ili on nije odobrio takvu proizvodnju. 

A o tome koje su posljedice za tržište, kako lažni proizvodi ulaze u zemlju, koje su posljedice za ljudsko zdravlje te koji su sektori i industrije posebno ranjivi na krivotvorenje, u razgovoru nam je otkrio Ninoslav Babić, viši savjetnik u Središnjem uredu Carinske uprave. 

Opasnosti kojih često nismo svjesni

Posljedice krivotvorenja za tržište su nesumnjivo velike. To nam potvrđuje i naš sugovornik te dodaje da se te posljedice odnose na proizvođače, ali i na sve zakonite sudionike u distribucijskom lancu – regionalne ili nacionalne distributere, trgovačka predstavništva, trgovce na veliko i, na kraju, trgovce na malo. 

- Kao što proizvođač 'živi' od proizvoda koje proizvodi, tako i sve karike legalnog distribucijskog lanca 'žive' od proizvoda koje distribuiraju odnosno prodaju. Što je tih karika više, a lanac uređeniji i složeniji, to je i proizvod skuplji. Zbog krivotvorenja svi oni gube dio legalnog prihoda u svojem poslovanju. Proizvođači koji se koriste pravima intelektualnog vlasništva, a osobito oni koji to čine intenzivno (oni koji u poslovanju koriste više različitih prava intelektualnog vlasništva – primjerice žig i industrijski dizajn...), svjesni su da samo kvalitetom, atraktivnim dizajnom i poštovanjem svih propisa mogu osigurati dobru poziciju na tržištu – opisuje Babić na početku. 

Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.

Takav način poslovanja neizostavno poskupljuje proizvodnju, što, naravno, utječe i na cijenu proizvoda. Iskustvo nas uči, dodaje sugovornik, da krivotvoritelji ne mare za kvalitetu, a osobito ne za sigurnost proizvoda. 

- Postoje krivotvoritelji koji se trude kopirati neki popularni proizvod, a to je posebno vidljivo kod kopiranja proizvoda modne industrije, pa se trude da materijali, boje, krojevi i završni izgled budu što je moguće sličniji originalnom proizvodu koji kopiraju. Postoje i oni kojima nije cilj kopirati neki konkretan proizvod nego jednostavno na svoje jeftine i nekvalitetne proizvode stavljaju oznake nekog brenda samo zato što su svjesni da će tako svoj loš proizvod lakše prodati. Ali i jednima i drugima tržišni moto je zajednički: zaraditi što je moguće više uz što je moguće niže troškove, a nauštrb kvalitete i sigurnosti - objašnjava sugovornik. 

No osim na nositelje prava, ali i u konačnici na kupce krivotvorenih proizvoda, takvi proizvodi imaju značajne posljedice za državni proračun. 

- Ako se prilikom uvoza ne posumnja da je roba krivotvorena i ona prođe postupak carinjenja, već u startu (pri uvozu) bit će naplaćen manji iznos PDV-a nego što bi bio naplaćen na istu količinu originalne robe. Međutim, veći gubici za državni proračun zapravo nastaju poslije jer se krivotvorena roba, nakon što je uvozno ocarinjena, uglavnom distribuira kanalima u kojima nema naplate PDV-a. Pod tim mislim na prodaju na štandovima u turističkim središtima, na tržnicama i sajmištima, prodaju iz torbe ili prtljažnika, prodaju putem oglasnika, kao i prodaju putem društvenih mreža – navodi Babić. 

Ali kad je riječ o posljedicama za potrošače, kojih oni često nisu ni svjesni, onda se govori o negativnim posljedicama za zdravlje i sigurnost. Naime, svi proizvodi koje unosimo u tijelo (hrana, piće, dodaci prehrani i lijekovi) i koje stavljamo na tijelo (sredstva za njegu tijela, kozmetika, parfemi, lijekovi u obliku losiona i krema itd.), mogu štetno utjecati na zdravlje. 

- Dokazano je da krivotvorena roba ne prolazi nikakve testove kakvoće i ne udovoljava normama. Ovdje govorimo o strojevima i alatima, dijelovima za motorna vozila, tehničkim uređajima, igračkama... Zamislite samo razmjere opasnosti od rukovanja krivotvorenom motornom pilom, vožnje automobila s krivotvorenim kočionim pločicama ili igranje igračkom koja je obojena bojom koja sadrži olovo ili koja je izrađena od materijala koji sadrži neke druge štetne tvari ili kojoj sitni dijelovi nisu dobro pričvršćeni – upozorava sugovornik. 

A osim što je znatno jeftinija od originalne robe, zanimalo nas je tko sve zapravo ima koristi od krivotvorina. 

- Proizvođači krivotvorene robe, kao i njezini distributeri, nisu ništa drugo nego kriminalci koji prometom krivotvorinama stječu znatnu protupravnu imovinsku korist. Podsjećam da je, primjerice, uvoz krivotvorene robe prekršaj, a u određenim okolnostima i kazneno djelo za koje je predviđena kazna zatvora od 3 godine – dodaje. 

Najčešće se krivotvori – sve 

Prekogranični promet robe kontrolira Carinska uprava postupajući prema nizu propisa, kaže Babić i dodaje kako je ponekad prepoznavanje krivotvorina poseban izazov. 

- Postoji mnogo elemenata koji nam pokazuju da je vjerojatno riječ o krivotvorenim proizvodima. Ovdje se fokusiramo na kvalitetu robe, materijale, boje, izgled, završnu obradu... Kad govorimo o nadzoru robe koja je stavljena na tržište, tad je situacija malo lakša jer se većina brendirane robe niti ne prodaje putem nekih kanala. Ako, primjerice, u prodaji na štandu uz plažu pronađemo dizajnersku torbicu ili ručni sat nekog uglednog brenda, odmah nam je jasno da je krivotvorina – kaže.  

A na pitanje što se najviše krivotvori naš sugovornik jasno kaže – sve. Štoviše, niti jedan proizvodni sektor nije pošteđen krivotvorenja. No najizloženiji su proizvođači robe široke potrošnje, zatim modna i sportska industrija, proizvođači kozmetike i parfema, industrija igračaka i zabave, proizvođači tehničke robe, farmaceutska industrija...

Iza sebe imaju nebrojeno mnogo uspješnih akcija u borbi protiv krivotvorina, no ističe da je jedna od zanimljivijih svakako slučaj u kojem su prilikom izvoznog carinjenja pronašli kamion s prikolicom pun krivotvorina.

- Istraga nas je dovela do velikog skladišta u kojem smo pronašli vrlo veliku količinu krivotvorina, toliku da su nam trebali mjeseci rada samo kako bismo razvrstali robu po vrstama i povrijeđenim nositeljima prava, fotografirali uzorke i pripremili predmet za sud. Tu je i nedavni slučaj u kojem smo na uvozu zaustavili kamion s krivotvorenim deterdžentom, ali smo brzom reakcijom i nadzorom skladišta uvoznika pronašli mnogo veću količinu već uvezenoga krivotvorenog deterdženta – navodi nam Babić.

Što se tiče svjesnosti potrošača o "fejku", Babićevo je mišljenje da su potrošači zapravo svjesni opasnosti koje prijete zbog korištenja pojedinih vrsta krivotvorenih proizvoda, ali ponekad lakomisleno smatraju da se ništa loše neće dogoditi. 

- Isto tako, kupuju brendiranu robu na štandovima uopće ne razmišljajući o mogućnosti da kupuju krivotvorinu. Smatram da svi dionici sustava mogu i moraju činiti mnogo više na podizanju razine javne svijesti. Svaka tvrtka trebala bi odabrati strategiju zaštite prava intelektualnog vlasništva koja odgovara njezinu poslovanju, planovima, tržištu koje cilja i proizvodima ili uslugama koje na tržištu nudi. U svakom slučaju, rekao bih da je registracija prava intelektualnog vlasništva temelj na kojem se gradi uspješno poslovanje. Bez toga se može uspjeti samo na vrlo ograničenom tržištu i na vrlo kratak rok – tvrdi sugovornik i dodaje:

- Na kraju krajeva, u poslovnom okruženju mnogo je inspirativnih primjera velikih brendova čiji su osnivači počeli kao mali poduzetnici, krenuli s proizvodnjom u garaži, maloj krojačnici ili kućnom uredu, a sad su među najpoznatijim i najjačim brendovima na svijetu. Velik utjecaj na takav razvoj situacije sigurno je imalo korištenje prava intelektualnog vlasništva uz kontinuiran rad na kvaliteti, sigurnosti i atraktivnosti proizvoda. I zbog toga je danas najveća vrijednost nekih tvrtki upravo u njihovim pravima intelektualnog vlasništva, koje su stvarali, održavali i štitili – kaže.

Pojavljuju se i nove prijetnje

U posljednjih nekoliko godina bilježi se i porast domaće proizvodnje, a pod domaćom proizvodnjom u kontekstu krivotvorina smatra se naknadno apliciranje robnog žiga (šivanje, lijepljenje, utiskivanje znaka itd.) na robu koja je bez ikakvih oznaka prošla postupak carinjenja. 

- Isto tako, porast elektroničke trgovine donio je niz problema i izazova. Prodavači se skrivaju iza računa na društvenim mrežama, pseudonima u oglasnicima, lažiranih internetskih stranica, a kupci naivno kupuju na temelju lijepih fotografija i niske cijene, ne provjeravajući tko stoji iza takve prodaje – rekao je Babić i dodao: 

- U zadnje vrijeme također primjećujemo da nam mnogo krivotvorene robe na tržište dolazi iz drugih država članica. Jedinstveno tržište ima svoje velike prednosti, ali nosi i određene rizike. A domaći poduzetnici u trgovini na malo, u želji da nabave povoljniju robu, često nasjednu na oglase na društvenim mrežama i u susjednim državama članicama EU kupuju robu od neprovjerenih ponuđača. S obzirom na jedinstveno tržište, takva roba ulazi na naše tržište bez carinske kontrole i reakcija provedbenih tijela moguća je tek nakon što je krivotvorena roba već stavljena u prodaju. O brzini naše reakcije ovisi u kolikoj će mjeri potrošači tad biti izloženi zdravstvenim i sigurnosnim rizicima - ističe. 

Na kraju je važno spomenuti i da, osim problema krivotvorenja, postoji ništa manji problem piratstva, koji pokazuje rastući trend na digitalnom tržištu. 

- Riječ je o povredama autorskih prava kroz prodavanje ilegalnih kopija filmova i serija, glazbenih brojeva, računalnih programa i igara te omogućavanje nezakonitog emitiranja događaja uživo (sportski događaji, kulturne priredbe...). Financijski gubici za autore, izvođače i produkcijske kuće su golemi – zaključuje Ninoslav Babić.

Sve dodatne informacije o zaštiti intelektualnog vlasništva potražite na web stranicama Stop krivotvorinama i piratstvu te u INCENTIV-u, javnom informacijsko-uslužnom centru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.