Istina ili mit: Otkrivamo kako zapravo posluju ugostitelji

Kada se bavite djelatnošću koja je dio kulture življenja jedne zemlje, za očekivati je da će mnogi imati štogod za reći o vama. Riječ je, naravno, o ugostiteljima, čije usluge koristi svaki prosječni Hrvat dok satima ispija kavu i razglaba o gorućim životnim problemima. U očima istog tog Hrvata, ugostitelj koji mu poslužuje kavu živi lagodan život, ima veze posvuda, a upravo su mu "naše" kave kupile skupocjeni automobil.

Stereotipi su to koji mnogi Hrvati imaju o ugostiteljima, koji se, s druge strane, pokušavaju izboriti za svoj pravedniji položaj u državi, a unazad godinu dana pokušavaju jednostavno i preživjeti. Što muči ugostitelje i mogu li njihove usluge zaista biti povoljnije, pitali smo Josu Smolića, predsjednika Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore.

Još se nisu oporavili ni od prošle krize

- Nije 'tajna', ali nije ni stvarnost da ugostitelji dobro zarađuju. Nakon najbolje turističke godine, 2019., kad smo imali izniman uspjeh turističko-ugostiteljskog sektora u Hrvatskoj, podaci Fine pokazuju da je dobar dio ugostitelja pod ovrhom. Hrvatsko ugostiteljstvo se još nije u potpunosti oporavilo od gospodarske krize 2008.-09., a sad je već upalo u novu, još ozbiljniju krizu - govori nam Smolić.

Kad uspoređujemo prvi tjedan siječnja 2020. godine s prvim tjednom siječnja ove godine, podaci Porezne uprave pokazuju da je izdano čak 84% manje računa u sektoru djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a iznos računa pao je za 73%. Prema podacima obrtnog registra na dan 4. ožujka 2021., od zadnje zabrane rada 28. studenog 2020. odjavljeno je 210 ugostiteljskih obrta. Takve brojke jasan su pokazatelj utjecaja pandemije.

Od 1. ožujka ove godine ponovno je dozvoljeno otvaranje terasa. No u Cehu su svjesni činjenice da rad na terasama nije ni približno dovoljan ugostiteljima za ostvarenje poslovne stabilnosti. Osim toga, svi ugostitelji nemaju jednake uvjete za rad na terasama, od klimatskih razlika između mora i kontinenta Hrvatske, različitih veličina terasa pa do činjenice da dio ugostitelja ni nema terasu. Zbog svega toga, u Cehu inzistiraju na produženju mjera potpora i očuvanja radnih mjesta sve do okončanja pandemije

Traže snižavanje PDV-a

No nezadovoljstvo domaćih vlasnika kafića, restorana i sličnih objekata nije počelo s pandemijom. Ugostitelji već godinama traže sniženu stopau PDV-a u djelatnostima pripreme i usluživanja hrane i pića u skladu s EU direktivom, traže i ukidanje poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu, koju plaćaju samo oni.

Smolić nam govori kako su Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a u stalnim pregovorima s nadležnim ministarstvima oko poreznih rasterećenja ugostiteljske djelatnosti, a svojim velikim uspjehom smatraju to što je u okviru 4. kruga porezne reforme aktualne Vlade, od 1. 1. 2020. stopa PDV-a na pripremu i posluživanje hrane spuštena s 25 na 13%.

- Sada jednako tako tražimo smanjenje PDV-a na pripremu i usluživanje bezalkoholnih pića, toplih napitaka, vina i piva. Smatramo da bi to dalo sveobuhvatnost poreznog rasterećenje za našu djelatnost, osobito sad kad je ugostiteljstvo devastirano zbog negativnih posljedica pandemije na nacionalno gospodarstvo - govori Smolić.

Možemo li očekivati povoljnije usluge?

Ugostitelji su često na udaru kritika jer se čini da mnogo traže, a malo daju zauzvrat. Tako se mnogi pitaju hoće li olakšice utjecati i na snižavanje cijena ugostiteljskih usluga. Smolić kaže da to nije za očekivati.

- Ugostiteljima treba biti smanjen PDV na bezalkoholna pića, tople napitke, vino i pivo prvenstveno kako bi mogli biti konkurentniji u odnosu na nama konkurente turističke zemlje. Treba istaknuti da je cijena rada u ugostiteljstvu zadnjih godina jako porasla, jednako tako i cijena ulazne robe i sirovina, ali i troškovi poslovanja općenito, od energenata i svih drugih troškova koji podrazumijevaju održavanje "hladnog pogona", što rezultira time da se ugostitelji muče s rentabilnošću - objašnjava Smolić.

Hrvatskim se ugostiteljima zamjera i to što godinama ne investiraju u svoje poslovanje. Primjerice, u Turskoj ugostitelji prema zakonu moraju u lokal investirati svake godine. Smolić nam govori da je razlog zašto mi to ne radimo upravo previsoka stopa PDV-a. 

- S manjim PDV-om bi se pokrenula veća ulaganja u ugostiteljstvo i povećalo zapošljavanje te smanjila siva zona poslovanja, što bio u konačnici trebalo pomoći ekonomskom oporavku države od posljedica pandemije. Dokaz tomu je razdoblje od 2012. do 2016. kada je taj PDV bio smanjen - govori Smolić.

Cilj je što bolja epidemiološka slika

Smolić govori da ugostitelji obrtnici očekuju nastavak državnih potpora za očuvanje radnih mjesta te naknadu fiksnih troškova dok god traje kriza uzrokovana pandemijom, jer je to nužno za njihov opstanak. Tijekom 20 godina, koliko je u ugostiteljstvu, kaže kako je naučio da je to posao pun izazova, uspona i padova. 

- To je posao koji ne ovisi samo o ugostitelju i njegovim znanjima i vještinama već na njega utječe klima, gospodarske krize, a sad i pandemija, koja je bitno ograničila gospodarske tokove, osobito u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti - govori Smolić.

Za kraj, poziva sve ugostitelje i turističke djelatnike da se drže propisanih mjera, kako bismo što prije ugledali bolja vremena.

- Želim apelirati na sve ugostitelje i turističke djelatnike da se svi zajedno držimo propisanih mjera i što je moguće više procijepimo, kako bi pridonijeli naporima Vlade i resornog ministarstva u osiguravanju što bolje epidemiološke slike, a sve u cilju što bolje turističke sezone, pa i podsezone - govori Smolić.

Neizvjesnost je glavni neprijatelj

Nakon što su šest mjeseci bili zatvoreni, a sada posluju ograničeno, ugostitelji se boje pomisli što im budućnost nosi. Zbog nedostatka prihoda, problem je likvidnost i činjenica da ne mogu ulagati u poslovanje, a krediti i zajmovi za mnoge su zadnja šansa. Dodatni problem je i neizvjesna situacija i činjenica da se mjere mijenjaju gotovo na mjesečnoj, nekad i tjednoj razini.

Ugostitelji upozoravaju i na to da su pragovi za zadržavanje mjera potpore od 4000 kuna za zaposlenike enormno visoki naspram drugih europskih zemalja. Kod njih je za ostvarivanje potpora potreban pad prihoda od 20 do 25%, dok je kod nas 40% za 2000 kuna, a 60% za spomenutih 4000.