Izgubio posao i upao u začarani krug ovrha i dugova! Evo kako je došao do stabilnih financija

Kako je to raditi, a nemati za osnovne životne potrebe? Znaju to vrlo dobro oni koji jedva spajaju kraj s krajem - kojima ovrhe stižu svaki mjesec, kojima su računi u blokadi. Na kraju ožujka ove godine u Hrvatskoj su bili blokirani računi 199.300 hrvatskih građana, s ukupnom glavnicom duga od 2,94 milijarde eura, podaci su Financijske agencije (Fina). Smatra se da je u Hrvatskoj oko pola milijuna ljudi prezaduženo, a oko 20 posto njih može svoje dugove restrukturirati u jednu mjesečnu novčanu obvezu jer imaju redovna primanja, pa time i kreditnu sposobnost. No zbog nedostatka informacija ne znaju odakle krenuti, kome se obratiti. Ti ljudi vape za pomoći, za dobrim savjetom.

Život u problemima

Među njima je bio i Mato Balentović, koji je radio u fotostudiju, no 2020. godine, kad je pandemija koronavirusa zaustavila vjenčanja i druga okupljanja, posao je naglo stao. Kao i sve u svijetu. Bio je posljednji zaposleni i prvi je ostao bez posla. Upao je u probleme, ne svojom krivicom.  Prihvatio je novo zaposlenje s manjim primanjima, ali ubrzo je zbog zdravstvenih problema morao na bolovanje, što je dodatno smanjilo prihod kućanstva. Njegova supruga bila je na rodiljskom dopustu. Nisu mogli podmirivati rate kredita, dug je otišao na ovrhu, a zatim je uslijedila i blokada.

Pomoć stručnih ljudi za izlazak iz dugova često je najbolje moguće rješenje | Foto: Shutterstock

- Ispunjavao sam kreditne obveze koliko sam mogao, ali bilo je vrlo teško dobiti posao. U međuvremenu su obveze otišle na ovrhu, a čim sam pronašao novo zaposlenje, počela je prisilna naplata. Plaća je i dalje bila mala i jednostavno nisam mogao podmirivati sve troškove. Jedna ovrha povlačila je drugu i našao sam se u začaranom krugu - opisuje Mato.

Dug je prodan agenciji za naplatu potraživanja, a Mato je, čim je pronašao sigurnije zaposlenje, odlučio riješiti financijske probleme. Istražujući rješenja, naišao je na internetu na BeOn savjetovanje, čiji su vlasnici Igor Škrgatić, dopredsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, i Sabine Gradištanac Škrgatić, koji imaju više od 20 godina iskustva u rješavanju financijskih problema građana.

Strategije rješavanja dugovanja

BeOn je na tržištu poznat kao jedino strukturirano rješenje za financijski oporavak blokiranih građana. To je prepoznato i kroz suvlasništvo investicijskog fonda Feelsgood Social Impact, jednog od dva social impact fonda u EU, koji ulaže u projekte s mjerljivim društvenim učinkom. Svake godine BeOn iz dugova izvuče više od 400 ljudi, a godišnje mu se javi oko 25.000 građana. Igor i Sabine u timu imaju 18 zaposlenih, koji osmišljavaju strategiju rješavanja dugovanja. Tako je bilo i s Matom.

Sabine Gradištanac Škrgatić i Igor Škrgatić imaju više od 20 godina iskustva u rješavanju financijskih problema građana | Foto: BeOn savjetovanje

- Objedinili smo dugovanja oboje u jednu ratu kredita, a nakon što su podmireni svi dugovi iz kredita, klijentima je ostalo dovoljno gotovine da kupe automobil, što im je bilo ključno jer očekuju četvrto dijete – prisjeća se financijska savjetnica Mateja Stanić.

BeOn je omogućio međufinanciranje 20. siječnja 2025., čime su odmah deblokirani Mato i njegova supruga te podmireni svi vjerovnici. Bez tog međufinanciranja sami ne bi mogli podmiriti dug, a time ni realizirati novi kredit, koji im je odobren 25. veljače 2025., od 26.000 € s rokom otplate 10 godina. Nakon podmirenja svih dugovanja ostalo im je 14.000 € za slobodno raspolaganje. Tim novcem kupili su novi automobil, prijeko potreban za obitelj s četvero djece.

- Smatram da je neopravdana stigma prema većini blokiranih. Nismo svi svojom krivicom upali u dugove nego spletom nesretnih okolnosti. Zato je BeOn bio naše rješenje. Bez njih bi izlazak iz blokade bio upitan i dugotrajan, a do novoga kredita ne bih mogao doći. Sad se osjećam kao da sam se ponovno rodio - kaže Mate.

Rade detaljnu analizu

Igor Škrgatić kaže nam kako svaki klijent koji im se obrati ima drugačiji pristup jer je kod svakog drugačiji razlog zbog kojeg je upao u probleme. Zaposlenici koji su u blokadi, a koji imaju potencijal da riješe svoj problem, zbog nedostatka informacija ostaju u začaranom krugu prezaduženosti, u kojem im se dugovi svakog dana gomilaju.

Igor Škrgatić sa suprugom Sabine vlasnik je BeOn savjetovanja | Foto: BeOn savjetovanje

- Kad nam se klijent javi, radimo detaljnu analizu. Redovita primanja ili mirovina preduvjet su za reprogramiranje financija. Gledamo stanje u obitelji, vlasništvo nekretnine, svaki detalj se gleda. Važno nam je i tko su vjerovnici jer mi s njima stupamo u kontakt da vidimo možemo li postići nagodbe odnosno umanjenje duga za jednokratno podmirenje duga. Mi svojim sredstvima podmirujemo dug prema vjerovnicima i nakon toga klijent našim kanalima ide po kredit u neku od banaka s kojima surađujemo. Ako sami idete u banku, reći će vam: 'Odblokirajte se pa se vratite', no kad mi stojimo iza klijenta, onda je situacija drugačija - objašnjava nam Igor.

Blokirani dugo opipavaju teren

Kad klijent dobije kredit, tek onda BeOnu vrati novac kojim je podmiren dug prema vjerovnicima, ali i ostali dugovi ako ih klijent ima, te ima jednu mjesečnu obvezu u obliku rate kredita. Pomoć u rješavanju financijskih problema, navodi nam Igor, traže liječnici, psihijatri, ljudi koji rade u bankama, ministarstvima, pa i oni koji rade najslabije plaćene poslove. Pravila nema. Svi ti ljudi, kad odluče riješiti svoj problem, ne srame se toga što su upali u financijski kaos.

- Svi oni drugo opipavaju teren, gledaju kako riješiti problem, čitaju testimonijale, raspituju se na forumima. Ponekad supružnik ne zna za dugovanja svojeg partnera, pa je te situacije vrlo teško riješiti - govori nam Igor i dodaje kako su kartice i kupovanje na dug najveće zamke jer to sve stigne na naplatu.

Djelatnici BeOn savjetovanja za svakog klijenta imaju individualan pristup te rade detaljnu analizu njegove financijske situacije | Foto: BeOn savjetovanje

Igor je magistrirao na temu "Priroda i uzroci prezaduženosti građana", pa ističe kako je princip upadanja u probleme često sličan. Ljudi uglavnom imaju jedan kredit pa dođe do nekog poremećaja - pad primanja, otkaz, razvod, bolest, povećani troškovi... Prvo svi reagiraju optimistično pa se tješe da će više zarađivati, brzo će ozdraviti, sve će biti OK. Potom krenu tražiti rješenje i onda upadnu u još veće probleme. Troše na kartice, ne plaćaju račune na vrijeme, uzmu neku sindikalnu pozajmnicu, pa jednu pozajmicu preko interneta, pa jednom pozajmicom zatvaraju drugu, pa dižu nova kratkoročna zaduženja. Obveze postaju veće od prihoda i sve se počne raspadati - stižu ovrhe, blokade računa, prisilne naplate. Čovjek počne tražiti krivca - Fina, banke, država, agencije... Ljudi dolaze u apatično stanje iz kojeg ih BeOn pokušava izvući. Znali su, priča Igor, rješavati i situacije u kojima je ovrha na nekretnini.

Izbjegnite prisilnu naplatu

Ljudima savjetuje da problem počinju rješavati dok je mali.

- Najbolje je da što prije razgovaraju sa svojim vjerovnicima i pokušaju dogovoriti mjere za lakšu otplatu. Kad počne prisilna naplata i kreditni registar je u crvenom, onda ljudi više nemaju manevarskog prostora - govori Igor.

Svoje usluge BeOn naplaćuje u dva elementa - jedan je visina njihovog međufinanciranja kojom su podmirili dugove prema vjerovnicima, a druga je visina kredita za koji su posredovali prema banci. Nitko nije izgubljen zauvijek.

Poslodavci, smatra, također moraju voditi brigu o financijskoj stabilnosti zaposlenika, pa BeOn po tvrtkama organizira radionice koje ne podrazumijevaju nikakav trošak za poslodavca ili zaposlenika. Financijski stabilan zaposlenik je produktivan, a to se, ističe Igor, ogleda u više argumenata.

- U prosjeku u svakoj firmi ima od 10 do 15 posto blokiranih. Blokirane osobe u većini slučajeva ne vide rješenje svoje situacije. Nisu zadovoljne svojim općim statusom, a što izravno utječe na njihov odnos prema radu i tvrtki, prema kolegama... Svoje nezadovoljstvo prenose na druge, a što utječe na opću klimu i zadovoljstvo svih djelatnika. Osim toga, blokirani su građani pod konstantnim stresom, što u konačnici može rezultirati određenim zdravstvenim posljedicama. Provođenje ovrha koje neprestano stižu zaposlenicima, zaštićeni računi i dr. uzimaju značajan dio radnog vremena djelatnicima u kadrovskoj službi i računovodstvu - napominje Igor i dodaje da bi ljudi trebali imati individualan pristup, a ne da je jedna mjera ista za sve.

- Nije isto ako ste u dugove upali jer ste kockali ili ako ste ostali bez posla ili ako ste se razboljeli. Treba gledati uzrok problema. Isto tako država pokušava naše građane zaštiti od njih samih. Smijete se zaduživati do tog i tog postotka primanja. To je dobra mjera, no imate ljude koji žele izaći iz svojih financijskih problema i koji žele konsolidirati svoja dugovanja, ali ne mogu zbog ograničavanja zaduživanja - objašnjava.