'Kućanstva koja ulože u solarne elektrane povrat investicije imaju za šest do osam godina'

Kriza kojoj smo svjedočili prošle godine na tržištu energenata ponajviše je uzrokovana strahom od neizvjesne budućnosti i inflacijom kojoj je uzrok bio “helikopterski novac” kojim su vlade diljem svijeta rješavale problem korona krize. Nitko u tom trenutku nije do kraja bio siguran kako će se pronaći zamjena za ruski plin, koji je sudjelovao s 40% u ukupnoj potrošnji u EU. Mi u ENNA  Opskrbi okrenuli smo se zelenim izvorima energije i postali najveći otkupljivač energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Krenuli smo i u razvoj vlastitih projekata obnovljivih izvora (solar, geotermalni izvori) i postali najveći prodavač kućnih solarnih elektrana u RH po sistemu 'ključ u ruke'. Riječi su to Zorana Miliše, predsjednika uprave ENNA Opskrbe, koji će o tome govoriti na trećoj biznis konferenciji platforme Kvaka24, pod nazivom "180 dana s eurom - hrvatsko gospodarstvo u eurozoni", koja će biti 6. lipnja u Hilton Garden Inn Hotelu u Zagrebu. Konferenciju organiziraju 24sata i Kvaka24, a dolazak su najavili mnogi stručnjaci iz svijeta ekonomije, makroekonomije, ekonometrije i financiranja. Trošak energije čini značajan dio ukupne potrošnje jednog prosječnoga kućanstva, pa ulaganje u solarnu elektranu postaje još atraktivnije. 

- Nažalost, cijena električne energije nema znatan udio u troškovima kućanstava zato što je energija skupa nego zato što je ukupni prihod kućanstava mali. Cijene energije za kućanstva u RH su među najnižima u EU i 2-3 puta ispod realnih tržišnih cijena. Čak i u tim uvjetima investicija u solarnu elektranu ima povrat od 6 do 8 godina, pa i prije, ovisno o snazi elektrane i ukupnoj potrošnji kućanstva. Kada dođe do neminovnog porasta cijena električne energije na realni tržišni nivo, taj povrat bit će i nekoliko puta kraći - ističe Miliša i napominje da je Hrvatska, što se tiče tehnologije i tehnoloških rješenja, na samom vrhu.
- Naši stručnjaci i oprema ne zaostaju za najboljim praksama u svijetu. Problemi RH su zakonodavno/regulatorni okvir i administrativne prepreke koje nam onemogućuju dovoljno brzu implementaciju vrhunske tehnologije i razvoj za koji RH ima prirodne preduvjete. Visoka tehnologija je i skupa, ali ako ne znate kad i kako će ona krenuti u uporabu i vraćati investiciju, teško ju je primijeniti/financirati - ističe Miliša, koji će detaljnije o tome govoriti na panelu "Energetska sigurnost Hrvatske i EU zelena tranzicija". 

Izuzev teme o energetskoj sigurnosti Hrvatske, razni će se stručnjaci na konferenciji potruditi u okviru prvog panela, "Hrvatsko gospodarstvo u novoj valuti: očekivanja, realnost, prognoze", dati presjek trenutačne ekonomske situacije u Hrvatskoj u odnosu na Europu i globalne trendove, s posebnim osvrtom na utjecaj nove valute.
Na drugom panelu, "Konkurentnost tržišta rada i deficit radne snage u eurozoni", raspravljat će se o tome kako će deficit radne snage u sljedećim godinama biti ključan problem hrvatske i europske ekonomije. Konferencija će otvoriti i goruću temu utjecaja trenutne globalne krizne situacije na pojedino poslovanje. To što se današnje kompanije susreću sa značajnim poslovnim rizicima, izazovima i nesigurnosti, detaljno će obrazložiti stručnjaci na panelu "Globalna zbivanja, prekid lanaca dobave te važnost dostupnosti i zaštite podataka".
Posljednji će se panel, "Primjena AI-ja u svakodnevnom poslovanju i otvorena pitanja u EU zakonodavstvu", pozabaviti pitanjima poput: "Tko su predvodnici implementacije AI rješenja u hrvatskom biznisu?", "Hoće li nas umjetna inteligencija uskoro zamijeniti na radnim mjestima?" te "Koja nas tehnološka rješenja uskoro očekuju i koje su promjene u zakonodavstvu nužne kako bi sve funkcioniralo?".

Osigurajte svoje mjesto na konferenciji - prijavite se ovdje, broj mjesta je ograničen. 

Programski partner konferencije je Setcor, a partneri su Fina, ENNA, Hrvatska obrtnička komora, Raiffeisenbank Hrvatska, HEP, Hrvatska gospodarska komora, HeneR energy solutions, Job Hunter, KONČAR i posao.hr.