Kvaka24

Komentari 1

'Mlade obrtnike učimo da budu pravi poduzetnici, a mnogi naši učenici odlaze i na fakultete'

'Mlade obrtnike učimo da budu pravi poduzetnici, a mnogi naši učenici odlaze i na fakultete'

Škole s trogodišnjim i četverogodišnjim programima za obrtnička zanimanja sve se više moderniziraju, a svojim učenicima nude kvalitetnu nastavu i praksu. Đaci se sve češće samozapošljavaju, a tu su i stipendije

Jan Filipović, koji je upravo završio smjer modnog dizajna, smatra da se u Školi za modu i dizajn može puno naučiti. Vrlo je zadovoljan svojim srednjoškolskim obrazovanjem.

- Svi oni koji vole modu, dizajn i umjetnost dobrodošli su u Školi za obrt i dizajn - odlučan je Jan.

'Idem na fakultet'

Lorena Dominković završila je trogodišnji smjer za krojačicu, planira upisati još jednu godinu, a poslije i Tekstilno-tehnološki fakultet.

- Škola je puna kreativnosti, a i ima puno toga za učenje. Od samog crtanja do gotovog proizvoda. Imala sam priliku sudjelovati na Obrtničkom sajmu, ali i čast predstavljati ŠMID. Mene kao krojačicu, tj. moje zanimanje, stipendira Grad Zagreb, što je velika podrška i poticaj za dalje - zaključuje Lorena.

'Želimo da pripremljeni izađu iz škole'

Škola za modu i dizajn je škola čiji je primarni zadatak na kreativan način obrazovati učenike na području mode, umjetnosti, kože i tekstila, priča nam ravnateljica Maja Dadić Žeravica.

- Učenike, osim kreativnosti, učimo i kako biti poduzetan, kako bi naši učenici bili spremni dočekati tržište rada - zaključuje.

Hodnici su ispunjeni kreacijama učenika, među njima je i haljina koja je skrojena od odbačene plastike. Sudjeluju u različitim manifestacijama, od Interlibera, Etnografskog muzeja do Adventa u Zagrebu.

- Nema gdje nas nema - smije se ravnateljica.

Pripremaju novi trogodišnji smjer

Osim što su učenici sudjelovali u raznim projektima, bili su i dio Zlatne igle - obrtničke modne revije, radili su kožne torbe, kabanice, ali i jastuke za Elisabeth Mas. ŠMID ima trogodišnje programe krojač, galanterist te četverogodišnje programe poput dizajnera odjeće, modnog tehničara, tekstilno-kemijskog tehničara, tehničara modelara obuće i kožne galanterije (dizajner modnih dodataka). Za dvije godine na popis trogodišnjeg programa dodat će se i smjer modnog asistenta u prodaji.

Škola će uskoro imati i prostor koji će biti namijenjen prodaji proizvoda koje učenici izrade, dio iznosa od prodaje će iskoristiti za materijale, a dio će usmjeriti u humanitarne svrhe, altruistično i empatično.

- Gotovo svi naši učenici idu na maturu, bez obzira na završni rad koji je u ovom slučaju potreban za završetak srednje škole. 20 posto učenika upiše Tekstilno-tehnološki fakultet, neki nakon srednje škole rade u obiteljskim obrtima, dok drugi otvore svoje obrte - ističe ravnateljica Maja Dadić Žeravica.

Sve više učenika upisuje obrtnička zanimanja

Škola za modu i dizajn jedna je zagrebačkih škola koje upisuju četverogodišnje, te trogodišnje obrtničke programe.
Obrtnička zanimanja već godinama spadaju u deficitarna, iako Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine izdaje preporuke za upis alatničara, automehaničara, zidara, kuhara, staklara, zlatara, tapetara itd.

Ovdje pregledajte listu preporuka za upise obrazovnih zanimanja HZZ-a:

 https://www.hzz.hr/content/publikacije-skole/2021/HZZ-Preporuke-za-obrazovnu-upisnu-politiku-i-politiku-stipendiranja-1220.pdf

Programi s više stručne prakse

Lista je slična i ove godine, no u Obrtničkoj komori Zagreb ističu kako broj upisanih učenika u ove programe lagano raste. Tako je prije tri godine u obrtničke programe na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije upisano 1025 učenika, a lani ih je upisano 1127. Kako ističu u OKZ, radi se učenicima upisanim u tzv. JMO program obrazovanja ((jedinstveni model obrazovanja).

- Za obrtništvo su svakako najbolji JMO programi obrazovanja budući da sadrže znatno veći fond sati praktične nastave od klasičnih programa u kojima se praktična nastava odvija uglavnom u školskim radionicama (praktikumima). U jedinstvenom modelu praktična nastava odvija u licenciranim obrtničkim radionicama ili radionicama trgovačkih društava jer se obrtnička zanimanja temelje na znanjima i vještinama koje je moguće steći jedino u konkretnom radnom procesu i na konkretnim radnim zadacima - kažu u Obrtničkoj komori Zagreb.

Koliko stručnog znanja imaju, pokazali su i učenici brojnih strukovnih škola iz cijele Hrvatske na nedavno održanom natjecanju World Skills Croatia.

Jedan od glavnih problema nedovoljnog interesa učenika za obrtničke srednje škole je mala zapošljivost. Podaci HZZ-a iz prosinca prošle godine ukazuju na to da je i dalje najveći postotak nezaposlenih sa srednjom školom. Od oko 160.000 nezaposlenih, njih gotovo 40.000 su oni u dobi od 20 do 29 godina.

Korona je također učinila svoje, pa su mnogi obrtnici, čak i uz državne potpore, morali otpuštati djelatnike. Dodatno se pojavio i problem same prakse jer učenici zbog lockdowna i strogih mjera nisu uspijevali odraditi potrebne sate kod poslodavaca.

Četvrti razred više se ne naplaćuje

Zbog svega toga se učenici i njihovi roditelji radije odlučuju za gimnazije, koje bolje garantiraju upis na fakultete. Osim toga, do prije nekoliko godina učenici koji su upisivali trogodišnje programe mogli su upisati četvrti razred srednje samo uz plaćanje. Ta je odluka izmijenjena, pa se dosta učenika ipak odlučuje na nastavak školovanja. Što se tiče zapošljavanja, kako nam kaže ravnateljica Škole za modu i dizajn, učenici se sve češće odlučuju i za samozapošljavanje.

Vrijedne mjesečne stipendije

U Obrtničkoj komori Zagreb ističu kako se situacija ipak znatno poboljšala, posebice što se tiče uvjeta u samim školama. Osim toga, za obrtnička zanimanja svake godine, pa i ove, nude se stipendije učenicima. Mjesečne stipendije koje učenicima dodjeljuje Grad Zagreb iznose od 1000 kuna za učenike prvih razreda do 1600 kuna za učenike trećih razreda.

Za dio programa stipendije daju i sami poslodavci, poput PPK karlovačke mesne industrije, koja daje 1000 kuna mjesečne stipendije za buduće mesare i trajno zaposlenje u struci uz poticajna primanja.

No najvažnije je to što su i same škole shvatile da se moraju mijenjati ako žele svojim učenicima pružiti stvarnu životnu priliku.