'Tržište raste! No, koliko mi zapravo kasnimo za jednom Njemačkom, Francuskom...'

Kraj konferencije Kvaka24: Nadam se da će javna uprava i država odreagirati na ono što treba društvu, ono što treba poduzetnicima, ono što treba napraviti da bi išli dalje..

- Mislim da možemo zaključiti da je kao i uvijek bilo izrazito zanimljivo i edukativno. Na kraju dana želim se zahvaliti svima koji su sudjelovali u organizaciji ove konferencije. Mi ćemo kao kompanija nastaviti pratiti sve važne i aktualne teme koje su vezena za poduzetništvo, gospodarstvo... Vidi se optimizam nakon krize, ali nam je potrebna velika odgovornost. Nadam se da će javna uprava i država odreagirati na ono što treba društvu, ono što treba poduzetnicima, ono što treba napraviti da bi išli dalje – rekla je Ana Dasović urednica deska i rubrike obrazovanje u 24sata.

Peti panel 'Primjena AI u svakodnevnom poslovanju i otvorena pitanja u EU zakonodavstvu' moderira Lordan Kondić, predavač na Visokom učilištu Algebra.Govornici su: Miro Antonijević, voditelj Odjela za razvoj softvera, KONČAR – Digital, Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a , Nikolina Klarić, product owner za primjenu AI-a, Hrvatski Telekom i Dino Čović, vanjski predavač Poslovno veleučilište Zagreb (PVZG).

- Končar je počeo s umjetnom inteligencijom ima 5-6 godina. Postojala je potreba da se nove napredne tehnologije istraže, a tako i umjetna inteligencija. Cilj je bilo istražiti umjetnu inteligenciju kako bi je mogli primijeniti u sustavu u kojem Končar radi - kaže Antonijević.

- Prepoznali smo umjetnu inteligenciju koja nam pomaže danas sutra u poslu. Ona pomaže automatizirati proces gdje smo proces s pola sata skratili na svega deset minuta. Prije desetak godina sam se znanstveno bavio umjetnom inteligencijom i vidimo da je AI našao eksploataciju u svakodnevnom životu. Možemo ubrzati procese, stvarati puno bolje proizvode – kaže Gosta iz HAKOM-a.

- Kad se priča o AI dosta često se znaju koristiti tehnički izrazi, ali da pojednostavim. Da vozite Ferrari seoskom cestom vrlo vjerovano bi stigli do cilja, ali je pitanje u kojem stanju bi bio taj Ferrari. Tako da mi gledamo da 'popločamo' taj put kao teelkomunikacijski lideri u Hrvatskoj – kaže Klarić iz Hrvatskog Telekoma.

- Osobe koje neće koristiti Ai kao alat bit će iza svih ostalih. On se koristi već desetljećima, svi ga već koristimo godinama samo toga nismo svjesni. Uzmimo za primjer jednostavne akcije na laptopu – kaže Čović koji ističe kako se za posao predavača ne boji te da AI nenmože zamijeniti ljudsku interakciju.

Četvrti panel 'Globalna zbivanja, prekid lanaca dobave te važnost dostupnosti i zaštite podataka' moderira Senad Kulenović, Managing partner u Agilcon d.o.o., a govornici su Krešimir Jurić, direktor Sektora prodaje i marketinga, Setcor, Ivan Kovač, voditelj Odjela za razvoj i isporuku usluga, Setcor, Igor Ružić, član uprave Toyota Tsusho Leasing Croatia
te Ivan Stanić, IT direktor, Overseas Trade Co.Ltd. D.o.o.

- Postoji cijeli niz poremećaja koji se desio. Naša tema je opskrba lanaca, rekao bih da je to sigurno jedan veliki faktor. Imali smo pandemiju, ona je pokazala svu krhkost opskrbnih lanaca, praktički preko noći su se stvari promijenile. Stvari više nisu onakve kakve su bile. Pandemija i kriza posljednjih godina definitivno su naglasile su važnost digitalne transformacije i povećanje kapaciteta - kaže Jurić.

- Bilo je dosta izazovno otvarati leasing društvo u jeku, praktički dvije krize, i korona pandemije i agresije u Ukrajini. U zadnjih 15-ak godina zatvorilo se desetak leasing društva. Nakon što smo napravili internu analizu, pokazalo se da je lokalna ekspertiza koja je sposobna protumačiti zahtjeve od presudne važnosti, a bitno je da imamo i dobru uslugu koja je napravljena specifično za nas i naše potrebe - ističe Ružić.

- Overseas je gotovo 30 godina na tržištu, nismo imali situaciju da iznova možemo sve postaviti kako treba, imali smo postojeću infrastrukturu koju je bilo potrebno nadograđivati. Okrenuli smo se lokalnom tržištu. U zadnje tri godine redizajnirali smo cijelu IT strukturu - kaže Stanić.

- Puno ljudi koji odlučuju za neke inovacije, razgovaraju o trošku. No kod investicija, da se one investiraju u sigurnost, ispada da se dugoročno smanjuje rizik poslovanja. Teško je to razumjeti, ali i velike firme koje ulažu u informacijsku sigurnost, zna se desiti da zatvaraju tvrtke. Rizik od cyber napada je tu i stalno se povećava - kaže Kovač.

- Nažalost, kad se desi takav napad i kad se vidi što on donosi sa sobom, to postaje relevantna tema, a dotad ne zanima puno ljudi - kaže Jurić.

O zelenoj tranziciji razgovara se na trećem panelu 'Energetska sigurnost Hrvatske i EU zelena tranzicija'. Moderatorica je novinarka 24sata i Expressa, Bojana Mrvoš Pavić, a govornici su Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK), Denis Čamber, Voditelj razvoja poslovanja, KONČAR - Inženjering, Zoran Miliša, predsjednik uprave tvrtke ENNA Opskrba te Matej Baričević Đorđević, predsjednik uprave HeneR energy solutions.

- Hrvatska izuzetno dobro stoji kad gledamo statistiku, međutim nešto u svemu tome ne štima i dalje. Imamo hidroelektrane, ovisimo o hidrološkim uvjetima. Lani su se desili teški hidrološki uvjeti i kriza, no fali nam nešto - kaže Šćulac Domac.

- Kakve cijene možemo očekivati, da znam odgovor na to pitanje, vjerojatno ne bih sjedio ovdje., Energija je tržišna kategorija, da li je lani bilo špekulativnih cijena, ne znam. Zabilježen je nenormalan rast cijena. Na porast cijene utječe i helikopterski novac, ali i puno toga drugog - odgovara Zoran Miliša.

- Tržište se mijenja, napreduje, raste, međutim nije ni potrebno napomenuti koliko mi zapravo kasnimo za jednom Njemačkom, Francuskom, Portugalom.. Ljudi koji rade elektrane za obična kućanstva još se uvijek uče što je to solarna energija, to je relativno nova tehnologija. Potrebno je da ljudi, od početka samog procesa instalacije solarne elektrane, educiraju korisnike što kupuju, za što se to koristi, kakvi su uvjeti i slično - kaže Tot.

- Svjesni smo svi ogromnih potencijala, ali i tehničkih ograničenja za prihvat sve te proizvedene električne energije. Desio se nažalost jedan zastoj uzrokovan nedovršenim nepotpunim zakonodavnim okvirom. Imamo situaciju da smo jako dugo čekali na neke zakonske akte, aktualni zakoni su doneseni u listopadu 2021. godine. Ogromna su kašnjenja, više od 500 dana smo kasnili s donošenjem nekih zakonskih akta. Uvijek se u javnom prostoru govori o velikim brojkama, potencijalima, zahtjevima za uključenje u mrežu i slično - kaže Šćulac Domac.

- Projekti se razvijaju od ideje do građevinske dozvole od 3-5 godina. Mi cijelu elektranu razvijemo za 12 mjeseci. Znanje o zelenoj tranziciji postoji, no administrativni i zakonski okvir treba biti bolji - kaže Čamber.

-  Velik je problem te spore administracije. U ovim teškim trenucima kada bi svi trebali brzo i efektivno reagirati. Najnepovoljniji dio RH je po sunčanim danima povoljniji od bilo kojeg dijela Njemačke, a mi to ne iskorištavamo. Cijela naša elektrodistribucijska mreža je zastarjela, svi oni dijelovi RH koji bi trebali biti pokriveni tom mrežom, nisu. Pomalo je strašno kada se vidi kako to izgleda i funkcionira u stvarnosti. Potencijal je ogroman, ali sami sebe kočimo - kaže Tot.

- Ono što već sada vidimo gledajući EU, porast i ulaganje u obnovljive izvore energije je enorman. On eksponencijalno raste. Nije više problem hoćemo li izgraditi dovoljno obnovljivih izvora, hoćemo, no problem je što će u prijenosu odnosno distribuciji nastati 'usko grlo'. Do 2030. godine svjedočit ćemo jako brzom rastu korištenja obnovljivih izvora energije, ali desit će se problem pri dovođenju sve te silne energije u mrežu i do potrošača - kaže Miliša.

Na drugom panelu naziva 'Konkurentnost tržišta rada i deficit radne snage u eurozoni' govornici su Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Andrej Kristek, ravnatelj Regionalnog centra kompetentnosti Ugostiteljsko-turistička škola iz Osijeka, Manuela Vukelić, CEO, JOB Hunter te Ines Bokan, voditeljica portala posao.hr. Raspravu moderira Igor Alborghetti, glavni urednik magazina Express.

- Poslodavci, kada nas nazovu, kažu nam koje mogućnosti mogu pružiti radnicima, koje su njihove potrebe i očekivanja. Primjerice, javlja nam se jedan dom za umirovljenike iz Zagreba, žele otvoriti još jedan paviljon. Njihove potrebe su dosta velike. Nazvali su nas, rekli koliko njegovateljica i med.sestara trebaju, njegovateljicama neto plaća 600 eura, medicinske sestre 900 eura; žele ljude s našeg govornog područja. Kontaktirali smo kolege iz regije, njihova očekivanja su bila - njegovateljica ne želi doći ispod 100 eura, a medicinske sestre neće doći za plaću manju od 1000 eura. Teško je naći ljude koji odgovaraju svim uvjetima - kaže Vukelić.

- Nema boljeg radnika od Hrvata, naši ljudi su cijenjeni kao dobri radnici, vrijedni, marljivi.. Uvoz strane radne snage u ovom je trenu nužan, preko 100.000 radnih dozvola izdano je lani. Mi u HOK-u mislimo da to nije najbolje rješenje, doduše. Možda smo jedina institucija koja se odgovorno ponaša prema strukovnom obrazovanju. Zadnjih nekoliko godina ukazujemo na to da ciklus obrazovanja nije pratio potrebe tržišta. 129 majstora se u ovom trenu nalazi na Zavodu za zapošljavanje, dok s druge strane imamo 18.000 ljudi s diplomama. Strukovno obrazovanje bi se prema smjernicama trebalo vrednovati kao svo drugo - kaže Kratohvil.

- Pitanje koje se postavlja na svakom panelu je koliko je mladih zainteresirano za strukovno obrazovanje i turizam i ugostiteljstvo. Mi smo trenutno u reformi, mijenjamo paradigmu, obrazovni sustav, uvodimo nove kurikulume, moderniziramo ono čime bismo mlade privukli da se obrazuju u sektoru ugostiteljstva i turizma. 
Interes nije toliko velik. Regionalni centri kompetentnosti dobili su velike mogućnosti da mladima pokažu ta zanimanja.- Cjeloživotno obrazovanje je kod nas, trebamo to objeručke prigrliti, ulagati u mlade naraštaje, ali i u nezaposlene te zaposlene koji se žele prekvalificirat - kaže Kristik.

Nosi li umjetna inteligencija kaos na tržište rada i nestanak brojnih zanimanja? 

- Prvo mi dođe da razmislim gdje sam ja, to se svi trebamo pitati. Bez obzira na naziv tehnologije, uvijek postoji taj strah od nepoznatog. Mislim da je cjeloživotno obrazovanje i edukacija jako bitna, Brzina promjena se neće smanjiti, ili ćemo to prihvatiti ili će nas to pregaziti. Vjerujem da će to sve skupa donijeti mali kaos. Moramo to prihvatiti i učiti o tome. Svaka nova tehnologija ukida neka radna mjesta, ali i donosi nova. Ako smo se spremni educirati, onda mislim da su nam šanse ipak nešto veće - kaže Bokan.

- Naši poslodavci ne pružaju tako velike plaće kao što se to priča u medijima, oni koji daju takve plaće vjerojatno sami nađu radnike. Nama se obraćaju poslodavci koji ne mogu ili ne žele dati veću plaću. Isti taj kuhar u Njemačkoj može zaraditi i duplo više - kaže Vukelić.

- Važno je motivirati mlade ljude i radnu snagu. Novije generacije više gledaju na to što je tu za njih, a ne što će oni ponuditi. Mnogo je izazova, no poslodavci koriste različite metode. Ljudi nema, ako mislimo zadržati radnike, moramo im izaći u susret. Nisu svi motivacijski faktori vezani uz plaću. Teško je naći univerzalno rješenje za sve poslodavce. Spomenuli smo produktivnost radne snage, ako nismo produktivni, kako možemo očekivati veće benefite. Naći balans između onoga što radnik očekuje, a što poslodavac, nije lagano, dapače sve je teže ih teže. Radnika nema, to je nekada bila anomalija, ali danas je nažalost pravilo - pojašnjava Bokan.