Poništenje EU natječaja za razvoj poduzetništva u Petrinji: Praksa ili presedan?

Natječaj ukupne vrijednosti 15,707.000 kuna trebao je pridonijeti jačanju gospodarske aktivnosti i poboljšanju konkurentnosti poduzetnika na području grada Petrinje kroz dodjelu potpora mikro, malim i srednjim poduzetnicima s tog područja. Dio je to šire sheme za socijalnu i ekonomsku revitalizaciju pet depriviranih pilot područja s ciljem smanjenja socijalnih nejednakosti, isključenosti i siromaštva, financiranog novcem iz ESI fondova. Nakon što je natječaj objavljen, a 16 poduzetnika primilo službene Odluke o financiranju, poništenjem je učinjena konkretna, opipljiva šteta tvrtkama. 

Druga šansa za petrinjske poduzetnike

Ovo nije prvi put da je natječaj EU poništen. Postoji primjer iz 2018. godine pri provedbi natječaja "Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz IKT", kad je navala projekata zablokirala IT sustav za prijave. Takve situacije iscrpljuju i resurse sustava i prijavitelje te rezultiraju velikim kašnjenjima u provedbi EU projekata na razini države. 

Na mnoge negativne reakcije poduzetnika, konzultanata i zainteresiranih udruženja, poput HUP-a, ministarstvo je odgovorilo da će se natječaj ponoviti vrlo brzo. Ono što je za petrinjske poduzetnike vrlo dobra vijest je da je od Ministarstva financija zatraženo povećanje od 100 milijuna kuna za novi natječaj, čime bi se osiguralo dovoljno novca za sve projekte. Novi natječaj neće biti u modalitetu "najbržeg prsta" nego će biti otvoren 30 dana, nakon čega će se svi pristigli projekti i ocijeniti.

Model najbržeg prsta       

Velik interes poduzetnika još jednom je stavio na test "model trajno otvorenog Poziva" (tzv. ozloglašeni najbrži prst), i kao mnogo puta prije – nije se proslavio. Na objavljeni natječaj prvi su dan pristigle 124 prijave, što je višestruko premašilo dostupna sredstva, pa su Poziv idućeg dana privremeno zatvorili. Dostupni novac bio je dovoljan za samo 16 projekata koji su pristigli u prve dvije sekunde.

Iako su mnogi prijavitelji frustrirani takvim modelom i traže da se takav oblik natječaja ukine, riječ je o legitimnom obliku objave EU natječaja koji se koristi u svim zemljama članicama. Svi prijavljeni projekti moraju, da bi se kvalificirali za EU novac, u startu imati određen broj bodova – zato bi bilo nepravedno govoriti da se tu uopće ne gledaju sadržaj ni kvaliteta projekata. Uvjet za uspjeh "trajno otvorenog Poziva" je dovoljna količina novca kojim sustav raspolaže u odnosu na broj zainteresiranih prijavitelja.

Važno je i za što se dodjeljuje novac

Važan je i sadržaj za koji se dodjeljuje novac. Primjerice, ako se dijele potpore za certificiranje (ISO/HACCP), očekivano je da neće prevelik broj prijavitelja biti spreman isti tren za prijavu nego će prijave "kapati" tijekom određenog razdoblja do iscrpljenja budžeta. U toj situaciji nema previše smisla uspoređivati projekte da se vidi tko više zaslužuje certifikat. To je dobro i iz pozicije korisnika – jer tad moraju čekati samo obradu svog, a ne svih ostalih zahtjeva. Kod nas se, nažalost, često događa da se ovaj modalitet koristi kao brži oblik provedbe EU natječaja, potpuno zanemarujući predvidiv veliki interes poduzetnika. 

Sustav EU fondova mora korisnicima jamčiti sigurnost, dosljednost i transparentnost u objavi i administraciji natječaja. Ako nemaju osjećaj povjerenja i jasnih pravila, poduzetnici neće imati niti razlog ulaziti u često kompleksne i skupe procese natjecanja, a trošak propuštenih investicija doći će nam na naplatu kao zemlji. Za više informacija o EU natječajima i procedurama, posjetite stranicu HUP Udruge profesionalaca za fondove EU, a sve o poslovanju čitajte na platformi 24sata Kvaka 24.