Poslodavci, pozor: Evo što morate napraviti do 30. lipnja ili slijede paprene kazne

S gledišta prava radnika na godišnji odmor, svibanj i lipanj važni su mjeseci u godini, i to zato što do kraja lipnja svaki poslodavac mora ispuniti dvije obveze prema svojim radnicima:

Učestali upiti i dvojbe s kojima se u praksi susreću poslodavci i radnici jasno upućuju na očitu potrebu za izmjenom postojećih zakonskih odredaba i njihovom jasnijem i jednostavnijem izričaju. Prema neslužbenim informacijama, predstojeće izmjene i dopune Zakona o radu koje se očekuju tijekom ljeta obuhvatit će i ovaj institut.

Iako se o pravu na godišnji odmor može ispisati znatno duži tekst, u nastavku ovog teksta dajemo odgovore na neka učestala pitanja iz prakse u vezi s pravom na godišnji odmor.

Na koliko dana godišnjeg odmora radnik ima pravo?

Broj dana ili način određivanja trajanja godišnjeg odmora uređuje se autonomnim izvorima prava (kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu), ali mora se poštovati zakonski minimum od 4 tjedna, odnosno 5 tjedana za tri kategorije radnika (maloljetnike, radnike koji rade na poslovima na kojima ih, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, te za radnike – osobe s invaliditetom).

Mora li se u ugovoru o radu navoditi broj dana godišnjeg odmora?

Jedan od sastojaka ugovora o radu treba biti i podatak o trajanju plaćenoga godišnjeg odmora, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, o načinu određivanja njegova trajanja.

Ipak, umjesto tog podatka može se u ugovoru o radu jednostavno i uputiti na primjenjiv kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili čak na Zakon o radu. Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno nekim od navedenih izvora prava, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo. To bi kod prava na godišnji odmor bio akt koji daje veći broj dana godišnjeg odmora.

Imaju li radnici s djecom pravo na veći broj dana godišnjeg odmora?

Po Zakonu o radu nemaju, već se jednim od autonomnih izvora prava može utvrditi taj kriterij. Dakle, svaki poslodavac može za sebe utvrditi dodatne dane po kriterijima (npr. po kriteriju navršenih godina radnog staža, složenosti poslova i/ili broju maloljetne djece i sl.).

Foto: Magnific.com

Koji dani se (ne) uračunavaju u godišnji odmor?

Godišnji odmor radniku se utvrđuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena. Prethodno navedeni zakonski minimum od 4 tjedna tako će se razlikovati ovisno o tome radi li radnik 6 dana u tjednu ili 5 dana u tjednu. Radnici koji rade 6-dnevni raspored imaju pravo na najmanje 24 dana godišnje, a radnici koji rade u 5-dnevnom rasporedu imaju pravo na najmanje 20 dana godišnjeg odmora.

U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom, osim iznimno, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik baš na taj dan blagdana ili neradnog dana trebao raditi i tog dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor. U takvom slučaju taj dan će se uračunavati u trajanje godišnjeg odmora.

U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se ni razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik (bolovanje) ni dani plaćenog dopusta. Međutim, ako te okolnosti nastupe u vrijeme korištenja godišnjeg odmora, radnik treba reagirati. Ako se radnik, primjerice, razboli tijekom korištenja godišnjeg odmora, da bi prekinuo korištenje godišnjeg odmora, treba otići liječniku, otvoriti bolovanje i poslodavcu dostaviti liječničku potvrdu. Ako se u vrijeme korištenja godišnjeg odmora dogodi okolnost za plaćeni dopust (npr. smrtni slučaj u obitelji radnika), radnik treba o tome obavijestiti poslodavca kako bi prekinuo godišnji odmor i iskoristio dane plaćenog dopusta koje mu po toj osnovi pripadaju. Razlog je taj što se plaćeni dopust koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na njegovo korištenje, a ne nakon proteka roka od dva ili tri tjedna, kad se vrati s godišnjeg odmora. Poslodavac mu nema obvezu omogućiti plaćeni dopust sa zakašnjenjem.

Ima li radnik pravo birati kad će ići na godišnji odmor?

Godišnji odmor ne raspoređuje radnik već poslodavac, pritom poštujući određene zahtjeve iz Zakona o radu. Povreda tih zahtjeva može dovesti do odgovornosti poslodavca za teže i najteže prekršaje za koje su propisane visoke novčane kazne.

Zakon o radu nalaže poslodavcu utvrditi raspored korištenja godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

Dakle, mogućnosti za odmor raspoložive radnicima u vidu njihovih želja uzimaju se u obzir, ali to ne znači da radnici odlučuju kad će koristiti godišnji odmor, jer ih Zakon o radu na to ne ovlašćuje. I prema stajalištu sudske prakse radnik ima obvezu pribaviti odobrenje poslodavca za korištenje godišnjeg odmora po svom izboru (npr. presuda Vrhovnog suda RH, Revr-411/05 od 14. 2. 2006.).

Zakon o radu daje pravo radniku koristiti samo jedan dan godišnjeg odmora po njegovoj želji, ali i tad uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana unaprijed, te pod uvjetom da na strani poslodavca ne postoje posebno opravdani razlozi koji to onemogućuju.

Foto: Unsplash+

Koje su obveze poslodavca pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjih odmora?

Pored navedene obveze utvrđivanja rasporeda korištenja godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja, poslodavac je o tom rasporedu dužan obavijestiti (svakog pojedinog) radnika najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora. Obavijest mora sadržavati podatak o trajanju i razdoblju njegova korištenja. Ova se obveza, naravno, ne odnosi na slučajeve u kojima radnici podnose poslodavcu zahtjeve za godišnji odmor po svom izboru, koje im on odobrava.

Nadalje, poslodavac treba voditi računa i o tome da radnik koji je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju duljem od dva tjedna, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se drukčije ne dogovore. Zbog pravne sigurnosti preporučljivo je da takav dogovor bude u pisanom obliku.

Do kada se najkasnije mora iskoristiti godišnji odmor iz 2025. godine?

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora za prethodnu kalendarsku godinu radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Sukladno tom pravilu, poslodavac bi radnicima trebao omogućiti korištenje godišnjeg odmora iz 2025. godine najkasnije do 30. 6. 2026. Ako im to ne omogući, poslodavac riskira novčanu kaznu za teži prekršaj iz radnog odnosa.

Radnicima koji do tog datuma nisu mogli iskoristiti godišnji odmor iz 2025. zbog dugotrajnog bolovanja ili zbog korištenja rodiljnog, roditeljskog i posvojiteljskog dopusta te dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, poslodavac im treba omogućiti pravo i kasnije tijekom godine. Najavljene izmjene i dopune Zakona o radu, koje se očekuju tijekom ili nakon ljeta, trebale bi jasnije i preciznije regulirati upravo tu temu prema zahtjevima prakse Suda Europske unije.

Što ako radnik ne želi koristiti godišnji odmor, može li ga se odreći ili mu se isplatiti naknada umjesto korištenja godišnjeg odmora?

Bilo kakav sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, ništetan je. Znači, smatra se kao da nije ni sklopljen, a ujedno predstavlja najteži prekršaj poslodavca.

Naknada umjesto korištenja godišnjeg odmora dozvoljena je jedino u slučaju prestanka radnog odnosa, kad je poslodavac zapravo i dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja.

Foto: Unsplash+

Ostvaruje li radnik koji se zaposlio 1. 9. 2025. pravo na puni godišnji odmor 1. 3. 2026.?

Kad se govori o godišnjem odmoru, potrebno je krenuti od toga da se pravo na godišnji odmor promatra na bazi kalendarske godine. Naime, prema čl. 76. Zakona o radu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu. Dakle, radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor u toj kalendarskoj godini, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od 1/12 godišnjeg odmora, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Prema tome, radnik koji se zaposlio 1. 9. 2025. neće steći puni godišnji odmor nakon 1. 3. 2026. nego je za 2025. godinu ostvario razmjeran dio godišnjeg odmora u trajanju od 4/12. Taj godišnji odmor poslodavac mu je dužan omogućiti najkasnije do 30. 6. 2026. godine. Taj radnik ujedno ostvaruje i novi godišnji odmor, za 2026., koji mu poslodavac mora rasporediti sukladno prethodno objašnjenim pravilima. Ako bude radio cijelu 2026. godinu, imat će pravo na puni godišnji odmor, a ako mu prestane radni odnos tijekom 2026., razmjerno navršenim mjesecima.

Ima li pravo na godišnji odmor radnik koji je radio od 2. 4. 2026. do 29. 4. 2026.?

Radnik koji nema navršenih 6 mjeseci radnog odnosa kod toga poslodavca, kao i radnik kojem prestaje radni odnos, uvijek ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, za svakih navršenih mjesec dana rada.

Pri izračunavanju trajanja razmjernog dijela godišnjeg odmora najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

Slijedom navedenog, ovaj radnik navršio je mjesec dana rada te ostvaruje pravo na 1/12 godišnjeg odmora za travanj. Ako radnik ima po ugovoru o radu, primjerice, pravo na 20 dana godišnjeg odmora, to bi bilo 2 dana godišnjeg odmora (20 / 12 X 1 = 1,67). Ako ih radnik nije iskoristio tijekom radnog odnosa, poslodavac ima obvezu isplatiti mu naknadu sukladno čl. 82. Zakona o radu.

Koliku naknadu ostvaruje radnik tijekom korištenja godišnjeg odmora?

Tijekom godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Foto: Kvaka24