Evo što su na vaša pitanja odgovorili stručnjaci iz Hrvatske obrtničke komore

Organizacijska i financijska strana poslovanja može biti vrlo komplicirana i u njoj se ne snalazi svatko jednako dobro. Na platformi Kvaka24 osigurali smo stručnjake koji će odgovarati na pitanja čitatelja, bilo da je riječ o nedoumicama vezanim za registraciju poslovanja, poreznim pitanjima ili aktualnim izmjenama propisa. 

U nastavku pročitajte odgovore stručnjaka i stručnjakinja iz Savjetodavne službe Hrvatske obrtničke komore na pitanja naših čitatelja.

1. Kako mogu registrirati obrt elektroničkim putem i koliko će me to koštati?

Registracija obrta može se ostvariti putem interneta, korištenjem usluge e-obrt, koja je dio sustava e-Građani te omogućuje brže i jednostavnije podnošenje zahtjeva za upis obrta u obrtni registar, bez potrebe osobnog odlaska u Ured državne uprave, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za registraciju obrta.
Usluga e-obrt koristi osobni korisnički pretinac, kao i ostale usluge sustava e-Građani, te je za prijavu u e-obrt preduvjet posjedovanje jedne od prihvaćenih vjerodajnica. 
U svrhu dokazivanja propisanih uvjeta, kroz aplikaciju se prilažu skenirani odgovarajući dokumenti. Izmjenama Tarife upravnih pristojbi, od 1. rujna 2021. godine ukinuta je pristojba za registraciju obrta, čime je otvaranje obrta postalo besplatno.
Zahtjevu za izdavanje obrtnice potrebno je priložiti:
1.    popunjeni obrazac za upis obrta u obrtni registar;
2.    zdravstvenu svjedodžbu kojom se dokazuje posebna zdravstvena sposobnost, ako je propisana za djelatnost koja se registrira, dokaz o ispunjavanju uvjeta stručnosti (kopija svjedodžbe ili diplome);
3.    dokaz o pravu korištenja prostora (kopija vlasničkog lista stana/kuće ili kod unajmljenog poslovnog prostora kopija ugovora o najmu).

Sjedište obrta je mjesto (adresa) u kojem se nalazi radionica ili poslovni prostor obrta. Sjedište obrta koji se obavljaju na terenu, vani, ili sjedište obrta za djelatnosti koje nemaju propisanu obavezu obavljanja unutar poslovnog prostora je stan ili kuća u kojoj vlasnik obrta stanuje/prebiva ili je ima u najmu.
Obrt može biti registriran za obavljanje jedne ili više djelatnosti unutar obrta, a šifre djelatnosti definirane su nacionalnom klasifikacijom djelatnosti.

2. Otvaram obrt i trebam izabrati njegovo ime. Smije li naziv mojeg obrta biti jednak nazivu već registriranog obrta?

Osim što se pri izboru naziva obrta treba suzdržati od vrijeđanja prava i položaja u tržišnoj utakmici već upisanog obrta ili zaštićenog imena, imajte na umu da naziv identificira vaš obrt te vam savjetujemo da ga iskoristite za isticanje posebnosti i kvalitete svojih proizvoda i usluga na tržištu.

Naziv obrta dio je tvrtke obrta. 
Zakonom o obrtu propisano je da tvrtka obrta obuhvaća:
- naziv obrta;
- oznaku obrta;
- ime i prezime obrtnika;
- sjedište obrta.

Tvrtka obrta uređena je odredbama Zakona o obrtu, a podredno se primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima (ZTD). ZTD propisuje da se u isti sudski registar ne može upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke. Nadalje, sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja, utiska o identitetu ili povezanosti s drugim društvom, da vrijeđaju prava intelektualnog i industrijskog vlasništva ni druga prava drugih osoba. 

Trgovac kojem druga osoba uporabom ili upisom iste ili slične tvrtke, koja je upisana u sudski registar istog ili drugog suda, vrijeđa njegova prava ili ugrožava njegov položaj u tržišnoj utakmici ili postoji opasnost da njegova prava i položaj u tržišnoj utakmici budu povrijeđeni, odnosno ugroženi ili se druga osoba uporabom tvrtke neovlašteno koristi njegovim poslovnim ugledom ili ga prisvaja, može tužbom zahtijevati da druga osoba prestane upotrebljavati tu tvrtku, da se tvrtka drugog trgovca izbriše iz sudskog registra te da je se obveže da nadoknadi štetu pričinjenu uporabom tvrtke.

Također, zaštita prava glede uporabe i upisa tvrtke može se ostvarivati i na temelju propisa o zaštiti intelektualnog i industrijskog vlasništva, ako je naziv zaštićen pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Provjera postoji li već registrirani žig može se provesti pretraživanjem baza podataka za žigove. Profesionalnu uslugu pretraživanja žigova moguće je zatražiti od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. 

3. Primio sam nekoliko uplatnica za upis u razne poslovne adresare, s napomenom da ću platiti skuplje ako ne uplatim odmah. Jesam li ih dužan sve platiti?

Ponude za upise u poslovne registre koje dostavljaju privatne tvrtke niste dužni platiti ako ne želite ponuđenu uslugu. U pravilu se ponuđena usluga sastoji u objavi podataka u komercijalnim adresarima uz plaćanje naknade za objavu kroz određeno razdoblje, pa i za nekoliko godina unaprijed. Uplatom prihvaćate ponudu po ponuđenoj cijeni i uvjetima. Zato ne postupajte po pristiglim uplatnicama ako niste sigurni da želite ponuđenu uslugu, a u slučaju nerazumijevanja ponude obratite se Savjetodavnoj službi Hrvatske obrtničke komore na 072 000 026 ili putem web obrasca.
Prema Zakonu o obrtu, svaki obrt upisuje se u Obrtni registar, koji vodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Korištenje podataka iz Obrtnog registra uređeno je Pravilnikom o obliku i načinu vođenja Obrtnog registra, sukladno kojemu su podaci Obrtnog registra javnosti dostupni na internetu u opsegu koji propisuje Ministarstvo te prikazuju posljednje stanje pojedinih obrta na dan osvježavanja podataka. Registracijom obrta putem ureda nadležnog za gospodarstvo svaki obrt upisuje se u Obrtni registar.