Vinka Ilak: 'Broj ovršenih poduzeća u Hrvatskoj smanjio se u odnosu na prošlu godinu'

Tijekom pandemije broj ovršenih poduzeća se smanjio, a sukladno tome i broj fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost. U kojoj su mjeri naplativi trenutni dugovi, kojih je ukupno oko 4 milijarde kuna, te što je sve potrebno dugoročno učiniti u sustavu da bi se ovršni postupci značajnije smanjili, doznali smo iz razgovora s članicom uprave Financijske agencije Vinkom Ilak. 

24sata: Koliko je trenutno ovršenih poduzeća u Hrvatskoj? 

Prema zadnjim podacima od listopada, u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje temeljem neizvršenih osnova za plaćanje evidentirano je 15.237 poslovnih subjekata. Od toga je 47,2% pravnih osoba, a 52,8% fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost. Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje iznosi 4,04 milijarde kuna, od čega se 2,80 milijardi kuna odnosi na dug pravnih osoba, a 1,23 milijarde kuna na dug fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost.

24sata: Je li se broj ovršenih poduzeća povećao nakon pandemije?

Broj ovršenih poduzeća smanjio se tijekom pandemije. U usporedbi s ožujkom 2020., kad su u Hrvatskoj u Očevidniku bila evidentirana 17.632 poslovna subjekta, krajem listopada 2021. godine ih je 15.237. Broj pravnih osoba manji je za 5,8%. Kod pravnih osoba koje nisu podmirile dospjele osnove za plaćanje, u ožujku 2020. godine bilo je zaposleno 8927 radnika, a u listopadu ove godine 8870. Njihove neizvršene osnove manje su za 32,6%. Također, smanjio se broj fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, a koje su u postupku ovrhe. Njih je krajem ožujka 2020. bilo 10.007, a krajem listopada ove godine 8051. Broj zaposlenih kod fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost manji je za 532 radnika, a iznos duga za 0,1 milijardu kuna.

24sata: Koje sve ‘beneficije’ nudite poduzećima prije nego što ih ovršite? Kako poduzećima omogućavate da stvar riješe prije nego što dođe do konačne ovrhe?

Na web stranici Fine poslovni subjekti mogu pronaći ažurne informacije iz područja ovrhe na novčanim sredstvima. Svakako ih potičemo da stupe u kontakt s vjerovnikom kako bi dogovorili način plaćanja duga, što uključuje djelomično podmirenje duga, odgodu, otplatu ili neki drugi način rješavanja duga. U svakom slučaju, važno je istaknuti da je ovrhu moguće spriječiti na vrijeme, odnosno prije nego što u Finu dospije osnova za plaćanje. Ako i dođe do ovrhe, i dalje nije kasno, s obzirom na to da se vjerovnik može u svakom trenutku dogovoriti s dužnikom i povući ovrhu.

24sata: Kada dođe do ovrhe, postoje li i naknadna rješenja, otplate u ratama primjerice? Imaju li i poduzeća zaštićene račune kao fizičke osobe?

Ako ovršenik nema dovoljan iznos za podmirenje ovrhe, najbolje je da, čim dobije obavijest o ovrsi, kontaktira ovrhovoditelja kako bi dogovorili plan otplate duga. Zajedno se mogu dogovoriti o plaćanju u više obroka, ovisno o interesu ovrhovoditelja. Poslovni subjekti za određene primitke, koji su izuzeti od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena, mogu otvoriti račune koji su izuzeti od ovrhe. Takvu vrstu računa poslovni subjekti mogu otvoriti isključivo u banci, tako da banci dostave potrebnu dokumentaciju za otvaranje računa, uz koju obavezno trebaju priložiti izvadak iz zakona kojim je izričito određeno da su novčana sredstva za koja traže otvaranje računa izuzeta od ovrhe.

24sata: U kojoj mjeri su naplativi dugovi i što je potrebno dugoročno učiniti?

Uredno ispunjavanje obveza jedan je od glavnih temelja pravnog poretka i društva. Mnogi se bore s financijskim problemima, poskupljenja su konstantna, a njih često ne prati rast plaća. No svi imamo svoja prava i obaveze, pa ako imamo struju, mobitel, plin ili bilo koju uslugu koju dobivamo, a ne plaćamo, posljedice se osjećaju na svim razinama. Financijska pismenost i pravilno planiranje troškova preduvjeti su za izbjegavanje dugovanja, a ako do njega ipak dođe, najbolji način rješavanja naplate jest dogovor između vjerovnika i dužnika. Time se izbjegava i ovrha, a posljedično i svi dodatni troškovi namirenja duga.

24sata: Fina je digitalizirala niz svojih usluga, jedna od njih je uvid u postojeće ovrhe. Je li to smanjilo broj ovrha? Imaju li tako poduzeća bolji uvid u stanje, pa samim time i odgovornost i priliku to riješiti?

Fina je za potrebe građana i poslovnih subjekata razvila servis e-Blokade, koji korisnicima omogućuje informacije o ovrsi, stanju duga te poduzetim radnjama prilikom ovrhe. No kako ne bi bilo zabune, putem servisa e-Blokade ne mogu se vidjeti buduće ovrhe. Tek kad netko kome ste dužni pokrene postupak ovrhe, a Fina dobije potrebnu dokumentaciju te ih unese u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, ti podaci bit će vidljivi na e-Blokadama. S obzirom na to da je provedba ovrhe zadnja faza u naplati dugovanja, poduzeća bi od ranije trebala biti upoznata s tim da će takav postupak biti pokrenut.

24sata: Koliko su hrvatski poduzetnici digitalno pismeni? Dolaze li i dalje radije na šalter za uslugu koju mogu riješiti iz ureda?

Službena izvješća pokazuju da 23% hrvatskih poduzeća ima visoku i vrlo visoku razinu digitalnog intenziteta, pa ne trebamo sumnjati u digitalnu pismenost naših poduzetnika. Pandemija je bila dodatan poticaj da se poslovanje počne obavljati na drugačiji način, a Fina svojim digitalnim uslugama i servisima nastoji poslovnim subjektima biti od pomoći. Osim što smo uspostavili Online servis za predaju dokumentacije, nudimo elektronički potpis za pravne osobe, vremenski žig te potvrdu autentičnosti, koja je nužna u digitalnom poslovanju. Servisi poput e-Računa, e-Arhiva, e-Plaćanja, sustava START i info.BIZ-a poslovnim subjektima osiguravaju brzinu, točnost i povećanje stupnja vlastite digitalizacije. Postoji određeni broj korisnika koji i dalje rado dolazi na šaltere, no trudimo se osvijestiti naše poduzetnike o važnosti digitalizacije poslovanja, koja više nije stvar budućnosti nego novog standarda.

24sata: Kojim svojim projektima radite intenzivno na opismenjavanju poduzetnika?

Osim ponude spomenutih e-servisa, Fina ima značajnu ulogu u digitalizaciji nacionalne infrastrukture, što se također reflektira u sve većoj pismenosti te stupnju digitalizacije građana i poduzetnika. Ovdje ću svakako spomenuti platformu e-Građani, unutar koje Fina ima ključnu ulogu u segmentu razvoja i održavanja nacionalnog identifikacijskog i autentikacijskog sustava (NIAS), putem kojeg se pristupa na više od 100 usluga danas dostupnih na toj platformi. Kroz svoju korisničku podršku trudimo se pomoći svakom korisniku koji ima dvojbe o korištenju e-Građana te, ako korisnik još ne posjeduje neku od vjerodajnica kojima se može prijaviti na servis, u Fini može doći do nje. Paralelno su tu projekti e-Pristojbe, zatim e-Poslovanje i e-Ovlaštenja, kojima se kroz istu platformu koriste i poduzetnici.