Kvaka24

Komentari 17

Zbog nje je izmijenjen zakon: 'Osobe s invaliditetom sada će moći lakše pokrenuti biznis'

Zbog nje je izmijenjen zakon: 'Osobe s invaliditetom sada će moći lakše pokrenuti biznis'

Osobe koje imaju invaliditet gube pravo na beneficirani radni staž ako odluče pokrenuti obrt. Tako je glasio bizaran zakon koji je od travnja izmijenjen zahvaljujući Violeti Vonić, koja boluje od multiple skleroze

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom 2020. godine zaposlene su ukupno 148.684 osobe, od čega 2.475 osoba s invaliditetom. U odnosu na prošlu godinu, kad je zaposleno 2.820 osoba s invaliditetom, to je smanjenje za 12,2%.

Osobe s invaliditetom i ove su se godine najčešće zapošljavale putem financiranja ili sufinanciranja javnih radova, njih 294, a 180 ih se zaposlilo zahvaljujući potporama za zapošljavanje. Zaposlila se i Violeta Vonić (42), koja je kao osoba s multiplom sklerozom odlučila otvoriti vlastiti obrt, no pri tome se susrela sa diskriminitarnom odredbom, koja će se zahvaljujući njezinim apelima od 10. travnja ove godine promijeniti.

Birala između starog posla i zdravlja

Violeta s obitelji živi u Pakracu posljednjih 17 godina. Od 2004. godine bila je zaposlena kao voditeljica općih i pravnih poslova u jednoj privatnoj tvrtci, no nakon što joj je 2014. godine dijagnosticirana multipla skleroza, bila je primorana promijeniti tijek svoje karijere. Nakon dijagnoze, u tvrtci je radila još šest godina za vrijeme kojih je imala redovne relapse bolesti.

- Gotovo cijelu 2019. provela sam na bolovanju. U to sam vrijeme bila u krevetu pa sam imala vremena promišljati što dalje. Najprije sam morala odlučiti između dvije odluke - nastaviti raditi vrlo stresan posao i vrlo brzo završiti u invalidskim kolicima ili krenuti drugačijim putem, paziti malo više na sebe i ostati koliko toliko u funkciji - govori Violeta,

Odlučila se za drugu opciju, a želju da ipak radi, ali pod vlastitim uvjetima, realizirala je otvaranjem vlastitog obrta. Za cijeli proces kaže da je bio poprilično jednostavan, a registraciju je odradila u nekoliko klikova mišem.

Vođenje obrta je jednostavno

- Osim što je cijeli postupak otvaranja obrta jednostavniji u odnosu na bilo koji drugi oblik poslovanja, obrt ima svoje prednosti u pogledu planiranja troškova na godišnjoj razini. Ja sam odabrala paušalno oporezivanje, jer moji prihodi ne prelaze prag od 300.000 kuna i točno znam svoje obveze i intervale plaćanja te nema nikakvih iznenađenja - govori Violeta.

Dodaje da je još jedna velika prednost ovakvog oblika poslovanja i ta što nema obveze posjedovanja knjigovodstvenog servisa već sve dokumente vodi sama. Knjigovodstvo u obrtu sa paušalnim oporezivanjem vodi se po principu jednostavnog knjigovodstva, što u prijevodu znači da su obrtnici obvezni evidentirati promet/uplate u obrascu KPR, a sljedeća obveza je da do 15. siječnja po isteku kalendarske godine predaju PO-SD obrazac, odnosno Izvješće o ostvarenim primicima. Temeljem toga porezna uprava obrtnika stavlja u određeni porezni razred za tu godinu.

- U mom slučaju situacija je još jednostavnija iz razloga što ja nisam obveznik fiskalizacije, poslujem isključivo putem transakcijskog računa, a ne gotovinski. Nisam u sustavu PDV-a, te sam papirologiju svela stvarno na minimum i pojednostavila si maksimalno poslovanje, a imam sva prava kao i u drugim oblicima poslovanja - govori Violeta.

Izgubila je beneficirani radni staž

S obzirom na njezinu bolest, Violeti je vrlo korisna bila odredba iz Zakona prema kojoj bračni drug, djeca i drugi srodnici koji žive u zajedničkom kućanstvu, odnosno ostvaruju prihode na drugi način, mogu pomagati obrtniku u obavljanju obrtničke djelatnosti. Ovu mogućnost, a da je zakonom regulirana, ne dozvoljava niti jedan drugi oblik poslovanja.

No Violeta se susrela i s odredbom koja je diskriminatorna prema osobama s invaliditetom koje odluče otvoriti obrt. Naime, pri otvaranju obrta, izgubila je pravo na beneficirani radni staž koji je do tada imala kao osoba s invaliditetom. Odmah se obratila Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), za koju ima samo riječi hvale.

- Odmah sam počela kontaktirati sve naokolo objašnjavajući da je to diskriminacija osoba s invaliditetom i da se to mora mijenjati, a prvi kontakt mi je bila naša Komora, koja je stala iza mene i evo sada sa ponosom mogu reći da smo zajedničkim snagama odradili veliki posao i Izmjena Zakona o stažu osiguranja sa povećanim trajanjem stupila je na snagu 10. travnja 2021. godine - ističe Violeta.

Poticaji i za poslodavce

Svaki poslodavac koji ima više od 20 radnika prema zakonu bi trebao zapošljavati osobe s invaliditetom, a broj osoba koje je dužan zaposliti izračunava se po stopi od tri posto od ukupnog broja zaposlenih. Ako to ne učini, u državni je proračun dužan plaćati 20% bruto minimalne plaće za svaku nezaposlenu osobu koju je bio dužan zaposliti. Primjerice, bruto minimalna plaća je 4.250 kuna, kvota je 20% od toga, što znači 850 kuna puta mjesečno. U praksi to znači da bi poslodavac mogao zaposliti Violetu bez da ima ikakav trošak.

- Ja sam samozaposlena osoba sa invaliditetom, te sklapanje Ugovora o poslovnoj suradnji sa mnom predstavlja zamjensko ispunjenje kvote radi ne zapošljavanja OSI. Npr. klijent je poduzetnik koji zapošljava 24 radnika, u obvezi je imati zaposlenu 1 osobu sa invaliditetom ili plaća 850 kuna mjesečno penale. Ako dogovorimo uslugu u tom iznosu, navedeni više nije u obvezi plaćati kvotu, jer je svoju obvezu ispunio na zamjenski način - objašnjava Violeta.

S obzirom na to da je nekad i sama radila selekciju kandidata, zna da je teško pronaći kvalitetnog radnika i kod potpuno zdravih osoba pa stoga treba biti strpljiv i s osobama s invaliditetom. Zato razumije i poslodavce koji ne zapošljavaju nego plaćaju penale.

- Moje usluge bi mogle biti jako zanimljive malim poduzetnicima kojima nije potreban zaposlenik na 8 sati ili pak imaju periodične zadatke radi kojih im se ne isplati zapošljavati novog djelatnika ili im je isti možda čak i neophodan, ali ga radi novonastale COVID situacije ne mogu zaposliti, tu je onda angažiranje mog obrta win-win situacija - zaključuje Violeta.

U Hrvatskoj je u prosincu 2020. godine bilo 1.527.697 zaposlenih, od čega je 183.981 zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama. S drugre strane, broj zaposlenih osoba s invaliditetom posljednje tri godine pada. Upravo zato bi odredba prema kojoj osobe s invaliditetom zadržavaju beneficirani radni staž pri otvaranju vlastitog obrta mogla potaknuti više osoba na samozapošljavanje.