DOBRO JE ZNATI
11 mitova o kolesterolu u koje biste trebali prestati vjerovati
Povišen kolesterol jedan je od glavnih čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila, no o njemu i dalje kruže brojne zablude. Često se pogrešno smatra i da je dovoljno izbaciti masnoće iz prehrane ili uzimati lijekove kako bi se razina kolesterola držala pod kontrolom. Međutim, na vrijednosti kolesterola utječu brojni čimbenici
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U nastavku donosimo najčešće mitove o visokom kolesterolu i činjenice koje je važno znati kako biste bolje zaštitili zdravlje srca i krvnih žila.
U nastavku donosimo najčešće mitove o visokom kolesterolu i činjenice koje je važno znati kako biste bolje zaštitili zdravlje srca i krvnih žila.
MIT 1: SAV KOLESTEROL JE LOŠ.
Činjenica: Vašem je tijelu potrebna određena količina kolesterola kako bi ostalo zdravo, no možete ga imati previše. Ukupna razina kolesterola predstavlja zbroj nekoliko vrsta, ponajprije LDL-a, odnosno lipoproteina niske gustoće, i HDL-a, odnosno lipoproteina visoke gustoće. Problemi nastaju kada imate previše LDL kolesterola jer upravo on najčešće dovodi do začepljenja arterija. HDL se smatra „dobrim“ kolesterolom jer može pomoći u uklanjanju LDL kolesterola.
MIT 2: ZA SVE SU KRIVE NAMIRNICE BOGATE KOLESTEROLOM.
Činjenica: Američko udruženje za srce preporučuje ograničavanje unosa kolesterola iz hrane, no pokazalo se da su zasićene masti veći problem. Crveno meso, maslac i punomasni mliječni proizvodi među najčešćim su izvorima zasićenih masti. A što je s jajima? Jedno veliko jaje sadrži oko 186 miligrama kolesterola i samo 1,6 grama zasićenih masti, odnosno oko 8 posto preporučene dnevne granice, pa ih možete konzumirati umjereno.
MIT 3: PREHRANA BEZ MASNOĆA NAJBOLJI JE IZBOR.
Činjenica: Kada je riječ o masnoćama, ne treba ih potpuno izbaciti iz prehrane jer su tijelu potrebne, ali važno je odabrati prave vrste. Najbolji izbor su nezasićene masnoće, koje mogu biti višestruko nezasićene, poput onih u orasima, sjemenkama suncokreta, lanenim sjemenkama i masnoj ribi, ili jednostruko nezasićene, poput onih u maslinovu ulju i avokadu. Zamjenom zasićenih masnoća nezasićenima možete pomoći u snižavanju visoke razine LDL kolesterola i očuvanju zdravlja srca.
MIT 4: AKO UZIMATE LIJEKOVE ZA KOLESTEROL, MOŽETE JESTI ŠTO GOD ŽELITE.
Činjenica: Kontrola razine kolesterola i sprječavanje komplikacija poput bolesti srca i moždanog udara zahtijevaju nekoliko važnih koraka, a uzimanje lijekova samo je jedan od njih. Važno je pridržavati se i prehrane koja čuva zdravlje srca te uključuje voće, povrće i cjelovite žitarice bogate vlaknima, kao i namirnice koje sadrže nezasićene masnoće, poput masne ribe, orašastih plodova, sjemenki i maslinova ulja.
MIT 5: MRŠAVE OSOBE NE MOGU IMATI VISOK KOLESTEROL.
Činjenica: Visok kolesterol može imati svatko, bez obzira na tjelesnu težinu. Čimbenici rizika uključuju nedovoljnu tjelesnu aktivnost, nekvalitetnu prehranu i nasljedna stanja poput obiteljske hiperkolesterolemije. Iako je visok kolesterol češći kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću, čak i nekoliko kilograma iznad idealne tjelesne težine može povećati rizik.
MIT 6: SAMO OSOBE STARIJE OD 35 GODINA TREBAJU KONTROLIRATI KOLESTEROL.
Činjenica: Razinu kolesterola trebalo bi kontrolirati svakih pet godina od djetinjstva do srednje životne dobi. Muškarci u dobi od 45 do 65 godina i žene od 55 do 65 godina trebali bi kontrolirati kolesterol svake jedne do dvije godine, dok se nakon 65. godine preporučuju godišnje kontrole. Ako imate visok kolesterol, možda će biti potrebne češće pretrage kako bi se provjerilo djeluju li propisani lijekovi i promjene životnih navika. Ako nikada niste provjerili razinu kolesterola, razgovarajte sa svojim liječnikom i nemojte čekati da on prvi pokrene tu temu.
MIT 7: SAMO ODRASLE OSOBE MOGU IMATI VISOK KOLESTEROL.
Činjenica: Aktualni podaci pokazuju da oko 7 posto djece i mladih u dobi od 6 do 19 godina ima visok kolesterol. Čimbenici rizika isti su kao i kod odraslih, a uključuju nezdravu prehranu, prekomjernu tjelesnu težinu te obiteljsku povijest visokog kolesterola i bolesti srca. Djeci koja imaju neki od ovih čimbenika rizika razinu kolesterola trebalo bi početi kontrolirati već od druge godine života.
MIT 8: VISOK KOLESTEROL UGLAVNOM POGAĐA MUŠKARCE.
Činjenica: Prije menopauze žene mogu imati određenu zaštitu od visokog kolesterola zahvaljujući estrogenu, no čak i mlade žene mogu imati zabrinjavajuće razine kolesterola. Nakon menopauze može doći do promjena u razini kolesterola, čak i kod žena koje prije nisu imale takvih problema. Iako se bolesti srca kod žena obično javljaju kasnije u životu nego kod muškaraca, one su vodeći uzrok smrti među ženama. Kontrola razine kolesterola ključna je za očuvanje zdravlja srca.
MIT 9: VISOKA RAZINA HDL KOLESTEROLA MOŽE PONIŠTITI VISOKU RAZINU LDL KOLESTEROLA.
Činjenica: Visoka razina HDL kolesterola općenito se smatra poželjnom, no ne može poništiti štetne učinke visoke razine LDL-a ili ukupnog kolesterola. Znanstvenici su također otkrili da postoje različite vrste HDL kolesterola te da nemaju sve jednak zaštitni učinak na zdravlje srca i krvnih žila. Postoje i novije metode mjerenja LDL kolesterola koje mogu pružiti preciznije rezultate, a za neke od njih nije potrebno prethodno postiti.
MIT 10: SVE SE SVODI NA PREHRANU.
Činjenica: Prehrana nije jedini čimbenik životnog stila na koji trebate obratiti pozornost. I druge životne navike mogu pomoći u kontroli razine kolesterola. Ako pušite, prestanak pušenja može pridonijeti povećanju razine „dobrog“ HDL kolesterola. Redovita tjelesna aktivnost također ima pozitivan učinak, stoga nastojte vježbati oko 30 minuta većinu dana u tjednu. Ako imate višak kilograma, gubitak tjelesne težine također može pomoći u poboljšanju razine kolesterola i očuvanju zdravlja srca.
MIT 11: U REDU JE POVREMENO PRESKOČITI DOZU STATINA.
Činjenica: Statini mogu značajno smanjiti rizik od razvoja bolesti srca, no mnogi ih ljudi ne uzimaju prema uputama, čime povećavaju rizik od komplikacija i dodatnih posjeta liječniku. Kao što najčešće ne možete osjetiti povišenu razinu kolesterola, možda nećete osjetiti ni izravne učinke lijekova, ali to ne znači da oni ne djeluju. Lijekove je lakše redovito uzimati ako ih pijete svakoga dana prema utvrđenom rasporedu. Ako zaboravite uzeti dozu, nastavite s propisanom terapijom prema uputama liječnika ili ljekarnika i nemojte samoinicijativno uzimati dvostruku dozu. Ako imate nuspojave, razgovarajte s liječnikom umjesto da sami preskačete doze ili prekidate terapiju.
