VRIJEME JE ZA PROMJENU!
11 svakodnevnih navika koje vam polako iscrpljuju mozak
Većina ljudi svakodnevno radi stvari koje na prvi pogled djeluju potpuno bezazleno. Međutim, stručnjaci upozoravaju da neke navike mogu dugoročno negativno utjecati na koncentraciju, pamćenje i mentalno zdravlje
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Donosimo 11 navika koje bi bilo dobro preispitati i ako je moguće, promijeniti.
1. NEGATIVAN GOVOR PREMA SEBI.
Mnogi ljudi svakodnevno vode vrlo strog unutarnji dijalog, često ni ne primjećujući koliko su kritični prema sebi. Stalno preispitivanje vlastitih pogrešaka, umanjivanje uspjeha ili uvjerenje da "nisam dovoljno dobar" s vremenom povećava razinu stresa. Takav način razmišljanja može negativno utjecati na raspoloženje, koncentraciju te povećati rizik od anksioznosti i depresije. Stručnjaci savjetuju da pokušate prepoznati takve misli i zamijeniti ih realnijim i podržavajućim pogledom na sebe.
2. PREVIŠE VREMENA U MRAKU.
Ako većinu dana provodite u zatvorenim prostorima ili izbjegavate dnevno svjetlo, to može utjecati na kemijske procese u mozgu. Sunčeva svjetlost potiče proizvodnju serotonina, neurotransmitera koji je važan za dobro raspoloženje. Dugotrajan boravak u mraku može pridonijeti osjećaju umora, manjku energije i lošijem raspoloženju. Zato je korisno svaki dan barem kratko prošetati na otvorenom.
3. PRETJERANI UNOS KOFEINA.
Kava sama po sebi nije štetna i mnogima pomaže da se razbude ili ublaže glavobolju. Problem nastaje kada se pretjera s kofeinom. Veće količine mogu izazvati nervozu, nesanicu, ubrzan rad srca, glavobolje i pojačanu tjeskobu. Najbolje je pratiti kako vaše tijelo reagira i unos kofeina zadržati u umjerenim količinama.
4. MOBITEL ODMAH NAKON BUĐENJA.
Provjeravanje poruka, društvenih mreža ili e-mailova čim otvorite oči može opteretiti mozak već u prvim minutama dana. Umjesto mirnog buđenja, odmah se izlažete velikoj količini informacija i mogućem stresu. Stručnjaci preporučuju da prvih 20 do 30 minuta nakon buđenja provedete bez ekrana te dan započnete istezanjem, doručkom ili kratkom šetnjom.
5. PREGLASNA GLAZBA U SLUŠALICAMA.
Glazba može poboljšati raspoloženje, ali ako je dugo slušate na previsokoj glasnoći, riskirate trajno oštećenje sluha. Osim toga, jaka buka može preopteretiti mozak i otežati koncentraciju. Stručnjaci savjetuju umjerenu glasnoću, povremene pauze i, ako je moguće, korištenje slušalica koje prigušuju vanjsku buku.
6. STALNO PRAĆENJE LOŠIH VIJESTI.
Neprekidno čitanje negativnih vijesti ili praćenje društvenih mreža može držati mozak u stanju stalne pripravnosti. Takva navika povećava razinu stresa i može potaknuti katastrofično razmišljanje, odnosno očekivanje najgorih mogućih ishoda. Informiranje je važno, ali jednako je važno postaviti granice i ograničiti vrijeme provedeno uz vijesti.
7. PREMALO ILI PREVIŠE SNA.
San je ključan za obnovu mozga, pamćenje i učenje. Ako redovito spavate premalo, koncentracija i sposobnost donošenja odluka mogu oslabjeti. S druge strane, ni pretjerano dugo spavanje nije idealno jer se također povezuje s lošijim kognitivnim funkcijama. Većini odraslih osoba optimalno je između sedam i devet sati kvalitetnog sna svake noći.
8. IZBJEGAVANJE DRUŽENJA.
Društveni odnosi važni su za zdravlje mozga jednako kao i pravilna prehrana ili tjelovježba. Razgovor, druženje i emocionalna povezanost aktiviraju dijelove mozga zadužene za komunikaciju, učenje i pamćenje. Dugotrajna izolacija povezuje se s bržim kognitivnim padom i većim osjećajem usamljenosti, zbog čega je važno održavati kontakte s obitelji i prijateljima.
9. PREMALO KRETANJA.
Redovita tjelesna aktivnost poboljšava cirkulaciju i povećava dotok kisika u mozak. To pozitivno utječe na pamćenje, koncentraciju i raspoloženje, a ujedno pomaže u smanjenju stresa. Ne morate provoditi sate u teretani – i svakodnevna šetnja, vožnja bicikla ili kratko istezanje mogu imati pozitivan učinak.
10. PRESKAKANJE DORUČKA.
Mozgu je nakon noći potrebna energija kako bi normalno funkcionirao. Preskakanje doručka može dovesti do pada razine šećera u krvi, što se često očituje umorom, razdražljivošću i slabijom koncentracijom. Čak i jednostavan doručak može pomoći da dan započnete s više energije i boljim fokusom.
11. NEDOVOLJAN UNOS VODE.
Čak i blaga dehidracija može utjecati na rad mozga. Nedostatak tekućine može uzrokovati glavobolju, umor, slabiju koncentraciju i osjećaj mentalne iscrpljenosti. Redovito pijenje vode tijekom dana jednostavna je navika koja pomaže održati mozak budnim, fokusiranim i učinkovitijim.
