PRIPAZITE NA NJIH
14 stvari za koje mnogi ne znaju da škode srcu i povećavaju rizik od srčanih bolesti
Visoki krvni tlak, povišen kolesterol, dijabetes i nezdrave životne navike među važnijim su čimbenicima koji mogu povećati rizik od srčanih bolesti. Na zdravlje srca mogu utjecati i genetika, stres i društveno okruženje
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
MUŠKI SPOL Muškarci imaju veći rizik od srčanih problema nego žene, a bolesti srca kod njih se češće razvijaju u mlađoj dobi. Iako se rizik kod žena povećava nakon menopauze, muškarci i dalje češće doživljavaju srčane događaje. Zato je važno kontrolirati čimbenike na koje se može utjecati, poput prehrane, tjelesne aktivnosti, krvnog tlaka i kolesterola.
U nastavku pogledajte stvari koje radite a zapravo su loše za zdravlje srca.
VISOK KRVNI TLAK Visoki krvni tlak jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za razvoj srčanih i krvožilnih bolesti. Povezuje se sa zatajenjem srca, moždanim udarom i koronarnom bolešću srca, ali i bolestima bubrega i demencijom. Krvni tlak s godinama često raste, pa je njegovo redovito praćenje važno za očuvanje zdravlja srca.
VISOK LDL ILI NIZAK HDL KOLESTEROL Kolesterol je masna tvar koju tijelo samo proizvodi, ali se može unositi i hranom. Previše LDL-a, poznatog kao „loš“ kolesterol, može se nakupljati u arterijama i smanjiti protok krvi prema srcu, bubrezima i mozgu. HDL se smatra „dobrim“ kolesterolom jer pomaže uklanjanju kolesterola iz krvnih žila.
DIJABETES Dijabetes otežava regulaciju razine šećera u krvi jer tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne može pravilno koristiti. Dugotrajno povišen šećer može oštetiti arterije i druge krvne žile koje opskrbljuju srce. Osobe s dijabetesom češće imaju i druge čimbenike rizika, poput visokog tlaka i povišenog LDL kolesterola.
MUŠKI SPOL Muškarci imaju veći rizik od srčanih problema nego žene, a bolesti srca kod njih se češće razvijaju u mlađoj dobi. Iako se rizik kod žena povećava nakon menopauze, muškarci i dalje češće doživljavaju srčane događaje. Zato je važno kontrolirati čimbenike na koje se može utjecati, poput prehrane, tjelesne aktivnosti, krvnog tlaka i kolesterola.
GENETIKA I ETNIČKA PRIPADNOST Obiteljska povijest bolesti srca jedan je od čimbenika na koje se ne može utjecati. Ako su roditelji imali srčane bolesti, njihova djeca mogu imati veći rizik od razvoja sličnih problema. Istraživanja također pokazuju razlike u riziku među različitim populacijama, pri čemu ulogu mogu imati i socioekonomski uvjeti, dostupnost zdravstvene skrbi i stres.
LOŠE MENTALNO ZDRAVLJE Mentalno zdravlje također može imati važnu ulogu u zdravlju srca. Depresija, anksioznost, socijalna izolacija i stres mogu biti povezani s većim rizikom od srčanih bolesti. Osobe koje se suočavaju s psihičkim teškoćama također mogu teže održavati zdrave životne navike.
DRUŠTVENO OKRUŽENJE Mjesto u kojem živimo može utjecati na zdravlje srca, osobito kada je riječ o socioekonomskim uvjetima. Manjak radnih prilika, zdravstvenih usluga ili dostupnosti kvalitetne hrane može povećati rizik od bolesti srca. Takvi uvjeti mogu pridonijeti problemima poput visokog krvnog tlaka i povišenog kolesterola.
NEZDRAVA PREHRANA Prehrana bogata solju, prerađenim mesom i zaslađenim pićima može negativno utjecati na zdravlje srca. Prekomjeran unos natrija povezan je s većim rizikom od kardiometaboličkih bolesti, dok bi prerađeno meso i zaslađena pića trebalo ograničiti. Izvor također preporučuje umjeren unos neprerađenog crvenog mesa.
PREMALO ZDRAVIH NAMIRNICA Nije važno samo izbaciti nezdrave namirnice, već i u prehranu uključiti one koje mogu zaštititi srce. Orašasti plodovi, sjemenke, riba bogata omega-3 masnim kiselinama, povrće, voće i cjelovite žitarice povezani su s boljim zdravljem srca. Zamjena zasićenih masti i velikih količina ugljikohidrata polinezasićenim mastima također može smanjiti rizik od srčanih bolesti.
ODREĐENI LIJEKOVI Neki lijekovi mogu imati nuspojave koje utječu na srce, zbog čega ih treba uzimati isključivo prema uputama liječnika. Primjerice, određeni lijekovi koji se koriste u liječenju raka mogu u visokim dozama ili pri dugotrajnoj primjeni izazvati srčane probleme. Neki antipsihotici, nesteroidni protuupalni lijekovi i pojedini lijekovi za dijabetes također mogu povećati određene kardiovaskularne rizike.
UZIMANJE ILEGALNIH DROGA Ilegalne droge mogu ozbiljno opteretiti srce, a dodatni problem je što se ne može pouzdano znati njihov sastav ni doza. Amfetamini, kokain, crack, anabolički steroidi i neke druge droge mogu povećati rizik od visokog tlaka i drugih srčanih problema. Pušenje također dodatno povećava rizik od bolesti srca.
PREKOMJERNO KONZUMIRANJE ALKOHOLA Dok se o mogućim učincima umjerenog konzumiranja alkohola na srce još raspravlja, prekomjerno pijenje jasno predstavlja rizik. Može pridonijeti visokom krvnom tlaku, zatajenju srca i moždanom udaru, a može oštetiti i sam srčani mišić. Alkohol je također kaloričan, pa pretjerana konzumacija može dovesti do debljanja, što dodatno opterećuje srce.
PRETJERANO INTENZIVNO VJEŽBANJE Tjelesna aktivnost jedna je od najboljih navika za zdravlje srca, ali ekstremni napori nisu nužno korisni. Dugotrajno vrlo intenzivno vježbanje može povećati rizik od određenih poremećaja srčanog ritma, poput fibrilacije atrija. Ipak, za većinu ljudi koristi redovite tjelovježbe daleko nadmašuju potencijalne rizike.
ŽIVOT U ZAGAĐENOM OKOLIŠU Dugotrajna izloženost onečišćenom zraku može negativno utjecati na krvne žile i zdravlje srca. Određene čestice i dušikovi oksidi mogu ubrzati starenje krvnih žila te pridonijeti nakupljanju kalcija u koronarnim arterijama. Posljedica može biti sužavanje arterija koje opskrbljuju srce, čime se povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
