Najpoznatiji hrvatski liječnici, specijalisti onkologije - njih 15 - otkrili su nam da jedu bademe, grožđe i svinjsku mast kako bi smanjili rizik od zloćudnih bolesti
Prema zadnjim dostupnim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u Hrvatskoj svakog dana bitku s rakom u prosjeku izgubi 38 ljudi.
Hrvati najčešće obolijevaju od raka debelog crijeva, raka pluća, raka dojke i raka prostate. Zloćudne bolesti češće pogađaju muškarce nego žene i drugi su najznačajniji uzrok smrti u zemlji. Stručnjaci govore kako je na pojavu raka, odnosno obolijevanja od zloćudne bolesti, moguće preventivno djelovati, a pridržavamo li se savjeta struke, rizik od pojave bolesti može se smanjiti za čak 40 posto. Nažalost, postoji i genetska predispozicija za rak i na to se ne može djelovati, ali se mogu eliminirati čimbenici za koje se zna da utječu na razvoj raka, a to su na prvome mjestu pušenje, stres, loša i nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost...
- Tumorska bolest se ne nasljeđuje, ali se nasljeđuje predispozicija za njezin razvoj u vidu oštećenih gena.Hoće li čovjek razviti tumorsku bolest ili ne, ovisi o mnoštvu unutarnjih i vanjskih čimbenika. Tko će zaista i oboljeti i kad će oboljeti, nažalost, nitko ne može predvidjeti. No sigurno je da, što je naš organizam jači i sposobniji za obranu, to je veća šansa da ćemo pobijediti zloćudnu bolest. Zato je izuzetno važno napustiti štetne životne navike i usvojiti one zdrave kako bi naš organizam bio sposobniji braniti se od svih bolesti, pa tako i raka - savjetuju hrvatski onkolozi, koji su nam otkrili kako se hrane, koje namirnice preferiraju i kako žive da bi izbjegli bolest s kojom se svakodnevno susreću i od koje liječe svoje pacijente.
- Jedem umjereno sve vrste namirnica, ništa ne izbjegavam jer smatram da ljudska prehrana treba biti raznolika. Čovjek je stvoren da bude svejed i smatram da ga samo raznolika i uravnotežena prehrana može činiti zdravim. Osobno preferiram domaću kuhinju, kuhana jela, meso iz domaćeg uzgoja te, koliko je to danas moguće, kupnju netretiranog voća i povrća. Ne pušim, a poznato je da je upravo pušenje najčešći okidač ne samo za rak pluća, već i za druge oblike zloćudnih bolesti - govori onkolog, prof. dr. sc. Damir Eljuga dodajući kako u prevenciji veliku i vrlo važnu ulogu svakako ima i redovita tjelesna aktivnost.
S njim se slažu i drugi kolege onkolozi govoreći da čovjek u danas sve užurbanijoj svakodnevici treba naučiti kako pronaći unutarnji mir i ravnotežu te osloboditi se od nakupljenog stresa.
Gledajući Hrvatsku prema županijama i spolu, zloćudne bolesti kod muškaraca najučestalije su u Varaždinskoj, Brodsko-posavskoj i Međimurskoj županiji, dok su najviše stope kod žena zabilježene u Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Savjeti 15 vrhunskih onkologa:
Preventivni pregledi su nužni
Zagrebačka onkologinja dr. Ilona Sušac smatra da je u prevenciji protiv bilo kojeg oblika raka prehrana bitna. Stoga nastoji nabavljati hranu iz provjerenog organskog uzgoja bez umjetnih gnojiva i pesticida (voće i povrće), bez hormona i antibiotika (meso, jaja, mliječni proizvodi).
- Takva hrana je puno bogatija hranjivim tvarima nego hrana iz industrijskog uzgoja, ukusnija je i, naravno, ne sadrži kemikalije za koje pouzdano ne znamo niti možemo znati kako će utjecati na naše zdravlje. S obzirom na to da spadam u skupinu visokog rizika od obolijevanja od raka, držim se i redovitih pregleda dojki i ginekoloških organa dva puta na godinu. Voljela bih kad bi naši građani bili kritičniji prema svemu što kupuju, a osobito prema hrani, i kad bi se redovito odazivali na preventivne preglede barem onih organa koji su najpogođeniji rakom - upozorava Sušac.
Struka tvrdi da je najveći uzrok najčešćeg raka na svijetu - raka pluća - najjednostavnije izbjeći. Duhanski proizvodi u 80-90 posto slučajeva uzročnici su smrti kod oboljelih od raka pluća, a čine i oko 33 posto uzroka smrti drugih vrsta raka u cijelom razvijenom svijetu, uključujući rak usne šupljine, glasnica i grkljana te želuca.
Tu su i rak jednjaka, želuca, gušterače, jetre, mokraćnog mjehura, bubrega, vrata maternice te mijeloidna leukemija. Osim pušenja, svakako treba spomenuti alkohol, čija konzumacija povećava rizik od raka usne šupljine, grkljana i glasnica, dojke, debelog crijeva i jetre za četiri do šest puta.
Dokazano je i da pretjerana tjelesna težina (indeks tjelesne mase, BMI, iznad 25-30) povećava rizik od raka bubrega, jednjaka, želuca, debelog crijeva, dojke (u žena nakon menopauze), prostate, žučnog mjehura i gušterače. Odgovarajuća dijetalna hrana i neizostavna umjerena tjelesna aktivnost dobitna su kombinacija za smanjenje rizika od svih vrsta raka. Paziti treba i na izlaganje sunčevoj svjetlosti i umjetnim UV zrakama, koje dokazano uzrokuju rak kože.