DOBRO JE ZNATI
Dlake nisu deblje od brijanja? 35 laži u koje mnogi i danas vjeruju - na koliko ste vi 'pali'?
Neke smo čuli još kao djeca, druge su nam toliko puta ponavljali da ih više ni ne preispitujemo. Od ljudskog tijela i zdravlja do životinja, povijesti i svemira, brojne tvrdnje koje zvuče kao dobro poznate činjenice zapravo su samo mitovi koji se prenose generacijama. Stars Insider izdvojio je upravo takve priče koje su mnogi godinama smatrali istinitima
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U nastavku pogledajte 30 činjenica u koje ne treba vjerovati.
1. ČOVJEK KORISTI SAMO 10 POSTO MOZGA. Jedan je od najpoznatijih mitova o ljudskom tijelu. Snimanja mozga pokazuju da tijekom različitih aktivnosti koristimo različite njegove dijelove, a tijekom dana aktivan je praktički cijeli mozak. Ne postoji golemi neiskorišteni dio koji samo čeka da ga „otključamo”.
2. VELIKI KINESKI ZID VIDI SE S MJESECA. Unatoč tome što se ta tvrdnja desetljećima ponavlja, Veliki kineski zid nije golim okom vidljiv s Mjeseca. Čak ga je i iz niske Zemljine orbite vrlo teško razaznati bez pomoći odgovarajuće opreme.
3. ŠIŠMIŠI SU SLIJEPI. Izreka „slijep kao šišmiš” nema mnogo veze sa stvarnošću. Šišmiši mogu vidjeti, a brojne vrste uz vid koriste i iznimno razvijenu eholokaciju kako bi se kretale i pronalazile hranu.
4. ZLATNE RIBICE PAMTE SAMO TRI SEKUNDE. Zlatne ribice imaju mnogo bolje pamćenje nego što im se pripisuje. Mogu učiti, povezivati određene podražaje s hranom i pamtiti informacije znatno dulje od nekoliko sekundi.
5. BIKOVE RAZLJUTI CRVENA BOJA. Bik zapravo ne reagira posebno na crvenu boju. Ono što ga privlači i provocira tijekom borbe s bikovima jest pokret tkanine, a ne njezina boja.
6. NOJEVI ZAKOPAJU GLAVU U PIJESAK KADA SE UPLAŠE. Nojevi ne skrivaju glavu u pijesku kako bi pobjegli od opasnosti. Ponekad spuštaju glavu prema zemlji, primjerice kada provjeravaju jaja u gnijezdu, zbog čega izdaleka može izgledati kao da su je zakopali.
7. DEVE SPREMAJU VODU U GRBE. U devinim grbama ne nalazi se spremnik vode, nego masno tkivo. Ono životinjama služi kao energetska rezerva i pomaže im da prežive u teškim pustinjskim uvjetima.
8. PSI VIDE SAMO CRNO-BIJELO. Psi ne vide svijet potpuno bez boja. Njihov je raspon boja uži od ljudskog, ali mogu razlikovati, primjerice, nijanse plave i žute.
9. MAJKA ĆE ODBACITI PTIĆA AKO GA ČOVJEK DOTAKNE. Uvriježeno je vjerovanje da će ptica osjetiti ljudski miris i napustiti mladunca. Kod većine ptica njuh nije toliko razvijen da bi zbog ljudskog dodira automatski odbacile ptića.
10. KAMELEON MIJENJA BOJU SAMO KAKO BI SE SAKRIO. Kamuflaža nije jedini razlog mijenjanja boje. Kameleoni mijenjaju izgled i zbog temperature, raspoloženja, komunikacije s drugim jedinkama ili tijekom udvaranja.
11. MUNJA NIKAD NE UDARA DVA PUTA NA ISTO MJESTO. Može udariti ne samo dvaput, nego mnogo puta. Visoke građevine i objekti na izloženim mjestima mogu tijekom godine biti pogođeni više puta.
12. KOSA I NOKTI NASTAVLJAJU RASTI NAKON SMRTI. Ne nastavljaju rasti. Nakon smrti koža gubi vlagu i povlači se pa nokti i dlačice mogu izgledati dulje, što je vjerojatno pomoglo nastanku ovog mita.
13. PROGUTANA ŽVAKAĆA GUMA OSTAJE U ŽELUCU SEDAM GODINA. Organizam ne može potpuno razgraditi bazu žvakaće gume, ali to ne znači da ona godinama ostaje u želucu. U pravilu prolazi kroz probavni sustav i izlučuje se.
14. PUCKETANJE ZGLOBOVA UZROKUJE ARTRITIS. Zvuk koji čujemo pri „pucketanju” prstiju nije dokaz oštećivanja zglobova, a samo pucketanje nije dokazano kao uzrok artritisa. Pretjerivanje ipak može izazvati nelagodu kod nekih ljudi.
15. BRIJANJE ČINI DLAKE DEBLJIMA. Nakon brijanja dlačica može djelovati čvršće ili tamnije jer je odrezana ravno i tek ponovno izbija kroz kožu. Brijanje, međutim, ne mijenja debljinu folikula niti uzrokuje da dlaka počne rasti gušće.
16. HLADNO VRIJEME UZROKUJE PREHLADU. Prehladu uzrokuju virusi, a ne sama niska temperatura. Tijekom hladnijeg dijela godine ljudi češće borave zajedno u zatvorenim prostorima, što olakšava širenje respiratornih virusa.
17. ŠEĆER AUTOMATSKI ČINI DJECU HIPERAKTIVNOM. Iako roditelji često povezuju slatkiše s naglom hiperaktivnošću, istraživanja nisu potvrdila jednostavnu vezu prema kojoj šećer sam po sebi kod svakog djeteta izaziva takvo ponašanje.
18. ČITANJE PRI SLABOM SVJETLU TRAJNO UNIŠTAVA VID. Čitanje u mraku može umoriti oči, izazvati naprezanje ili glavobolju, ali nema dokaza da će zbog toga oči biti trajno oštećene.
19. NAKON JELA NE SMIJE SE PLIVATI BAREM SAT VREMENA. Obilan obrok neposredno prije intenzivnog plivanja može biti neugodan, ali ideja da će osoba zbog samog ulaska u vodu nakon jela nužno dobiti opasne grčeve nije utemeljena.
20. LJUDI IMAJU SAMO PET OSJETILA. Vid, sluh, miris, okus i dodir samo su najpoznatiji. Tijelo ima i osjet ravnoteže, temperature, boli te svijest o položaju vlastitih dijelova tijela, među ostalim sposobnostima.
21. KRV U VENAMA JE PLAVA. Ljudska krv nikada nije plava. Krv s manje kisika tamnije je crvena, dok vene kroz kožu mogu izgledati plavkasto zbog načina na koji svjetlost prolazi kroz tkivo.
22. SVAKI DIO JEZIKA OSJEĆA DRUGI OKUS. Stare ilustracije koje jezik dijele na područja za slatko, slano, kiselo i gorko stvaraju pogrešan dojam. Različite okuse možemo osjetiti na mnogo širem području jezika.
23. LJETO NASTAJE JER JE ZEMLJA BLIŽE SUNCU. Godišnja doba prvenstveno nastaju zbog nagiba Zemljine osi. Kada je jedna hemisfera nagnuta prema Suncu, prima više izravnog Sunčeva zračenja i dani su dulji.
24. SJEVERNJAČA JE NAJSJAJNIJA ZVIJEZDA NA NEBU. Polaris je iznimno važna zbog svojeg položaja blizu sjevernog nebeskog pola, ali nije najsjajnija zvijezda noćnog neba. Tu titulu nosi Sirius.
25. MOUNT EVEREST JE U SVAKOM SMISLU NAJVIŠA PLANINA NA SVIJETU. Everest ima najviši vrh iznad razine mora. No mjeri li se planina od njezina stvarnog podnožja do vrha, havajska Mauna Kea, čiji je veliki dio pod morem, viša je.
26. VODA U ODVODU VRTI SE U SUPROTNOM SMJERU NA DRUGOJ HEMISFERI. Coriolisova sila utječe na velike atmosferske i oceanske sustave, ali kod običnog umivaonika ili WC-a smjer vode mnogo više određuju oblik posude i način na koji voda ulazi u nju.
27. STAKLO JE TEKUĆINA KOJA JAKO SPORO TEČE. Stara prozorska stakla ponekad su deblja na jednom kraju, ali to nije zato što su tijekom stoljeća „tekla”. Staklo se pri normalnim uvjetima ponaša kao čvrsti amorfni materijal.
28. VIKINZI SU NOSILI KACIGE S ROGOVIMA. Rogate kacige danas su gotovo zaštitni znak popularnog prikaza Vikinga, ali nema dobrih dokaza da su ih vikinški ratnici tako nosili u borbi. Takva slika postala je popularna mnogo kasnije.
29. NAPOLEON JE BIO IZRAZITO NIZAK. Napoleon Bonaparte često se prikazuje kao neuobičajeno nizak čovjek, no prema povijesnim procjenama njegova visina nije značajno odstupala od prosjeka muškaraca njegova vremena. Dijelu zabune pridonijele su i razlike između tadašnjih francuskih i britanskih mjernih jedinica.
30. ALBERT EINSTEIN PAO JE MATEMATIKU. Jedan od najčešćih mitova o slavnom fizičaru upravo je tvrdnja da je bio loš matematičar. Einstein je matematiku svladao vrlo rano, a priča o njegovu navodnom padu iz matematike dijelom se povezuje s razlikama u sustavima školskog ocjenjivanja.
31. VODA I ELEKTRIČNA ENERGIJA. Stopostotno čista voda ne provodi električnu struju. Zapravo, voda provodi struju zbog minerala i drugih tvari koje se nalaze u njoj.
32. NABORANI PRSTI.
Prsti se ne naboraju zato što upiju previše vode. Čini se da je zapravo riječ o obrambenom mehanizmu ljudskog tijela kojim se naše šake i stopala prilagođavaju mokrim i vlažnim površinama.
33. MORSKI PSI.
Morski psi također mogu oboljeti od raka. Mit da ne mogu dobiti rak proširio je I. William Lane, koji je tu tvrdnju koristio za promociju i prodaju hrskavice morskog psa kao navodnog sredstva za liječenje raka.
34. SUNCOKRETI.
Suncokreti ne prate Sunce tijekom cijelog dana. Odrasle biljke najčešće su okrenute prema istoku, odnosno prema strani na kojoj Sunce izlazi, ali se ne okreću za njim od jutra do večeri.
35. HIPERTENZIJA.
Stres nije glavni uzrok visokog krvnog tlaka. Iako ga može pogoršati i privremeno povisiti tlak, među važnijim čimbenicima rizika za hipertenziju su genetika, pušenje i prehrana.
