E 100, E 153, E 212...
Aditivi u hrani: Provjerite što znače sve E oznake na ambalaži
E-oznake na deklaracijama hrane često izazivaju nedoumice i strah kod potrošača, no iza njih se kriju različiti aditivi koji imaju važnu ulogu u proizvodnji hrane. Neki služe kao bojila, drugi kao konzervansi, emulgatori, zaslađivači ili pojačivači okusa, a njihova je uporaba strogo regulirana
1. E 100 – Kurkumin (prehrambeni aditiv) - Kurkumin je prirodno bojilo i nalazi se u žutom korijenu biljke kurkuma.. Žuto bojilo služi za bojenje bojenje senfa, masti, ulja, sira, ali i za bojenje voskova, sapuna, lakova, papira, drva i pamuka. Uz močenje alaunom, kurkumin boji pamuk i svilu zelenožuto do žutonarančasto, kromnim solima smeđecrveno, kositrenim solima narančastocrveno. U analitičkoj kemiji kurkumin služi kao indikator i reagens za dokazivanje bora. U pojedinim slučajevima može izazvati alergiju.
Donosimo pregled najčešćih E-oznaka kako biste lakše razumjeli što se nalazi u proizvodima koje svakodnevno kupujete i konzumirate.
1. E 100 – Kurkumin (prehrambeni aditiv) - Kurkumin je prirodno bojilo i nalazi se u žutom korijenu biljke kurkuma.. Žuto bojilo služi za bojenje bojenje senfa, masti, ulja, sira, ali i za bojenje voskova, sapuna, lakova, papira, drva i pamuka. Uz močenje alaunom, kurkumin boji pamuk i svilu zelenožuto do žutonarančasto, kromnim solima smeđecrveno, kositrenim solima narančastocrveno. U analitičkoj kemiji kurkumin služi kao indikator i reagens za dokazivanje bora. U pojedinim slučajevima može izazvati alergiju.
2. E 102 – Tartrazin (prehrambeni aditiv) - umjetno (sintetsko) žuto azo-bojilo, dodatak hrani ili prehrambeni aditiv. Dobiva se kemijskom sintezom, reakcijom diazokopuliranja. Može izazvati alergiju kod osoba koje su osjetljive na salicilnu ili benzojevu kiselinu (E210) kao i kod onih koji boluju od astme. Moguće su smetnje disanja, osip na koži, smetnje vida. U kombinaciji s benzojevom kiselinom (E210) može izazvati sindrom hiperaktivnosti kod djece.
3. E 153 – Aktivni ugljen biljni ugljen (bojilo) - Aktivni ugljen (E 153) je općenito naziv za tvari koje sadrže ugljik, a koje su nastale iz ugljena, i koji imaju izrazito veliku površinu (1 gram ima otprilike površinu od 500m2) i zbog toga se koristi u mnogim tehnološkim procesima
4. E 160a – Karoten vitamin (bojilo) - Karoten smjesa je karotena α, β i γ. Sastav ovisi o sirovini i postupku dobivanja. Najviše ima β-karotena (najčešće oko 85%), a najmanje γ-karotena (obično manje od 1%). Sirovi karoten dobiva se iz korijena mrkve i iz ulja ploda afričke uljne palme (lat. Elaeis guinensis i drugih vrsta.) Osim toga, sirovi karoten nalazi se u sjemenkama djeteline, a zajedno s ksantofilom i klorofilom u djetelini, koprivi i nekim drugim biljkama. Izolacijom iz sirovina dobiva se kristalizirani karoten (od 75 do 90% karotena) ili uljni ekstrakt (od l do 20% karotena). Kristalizirani karoten i različite otopine karotena u biljnim uljima upotrebljavaju se za bojenje masti i ulja, sladoleda, mliječnih i farmaceutskih proizvoda, za vitaminiziranje margarina (β-karoten je provitamin A) i kao dodatak stočnoj hrani za mladunčad.
5. E 173 – je anorganski metalni pigment koji hrani daje prepoznatljivu srebrno-sivu boju. Prema propisima o prehrambenim aditivima, strogo je ograničen na upotrebu za vanjsko ukrašavanje slastica, preljeva i sladoleda. Namjena: Koristi se za postizanje metalik, srebrnog ili sjajnog efekta na kolačima, keksima i bombonima.
6. E 174 – Srebro metalni pigmenti (bojilo) - Elementarno srebro jest bijel, sjajan, kovak, lako obradiv i mekan plemenit metal, s karakterističnim srebrnim sjajem kad je ulašteno. Vrlo je rastezljiv, pa se može rastezati u listiće i izvlačiti u žicu (poslije zlata, najlakše se oblikuje i obrađuje plastičnim deformacijama). Služi kao bojilo za ukrašavanje slastica, čokolada, keksa i likera (daje im prepoznatljiv srebrni sjaj). Prema zakonodavstvu, u hrani se koristi samo u strogo ograničenim količinama, uglavnom za vanjske premaze.
7. E 175 – Zlato metalni pigmenti (bojilo) je prirodno bojilo mineralnog podrijetla koje se koristi za dekoriranje hrane. Poznato je i kao čisto zlato te spada u kategoriju aditiva za dodavanje zlatnog sjaja namirnicama.
8. E 202 – Kalijev sorbat (konzervans) - je kalijeva sol sorbinske kiseline. Kao vrlo učinkovit konzervans, sprječava razvoj plijesni i kvasaca te produžuje trajnost mnogim namirnicama. Često se nalazi u pekarskim proizvodima (kruh, kolači), mliječnim proizvodima (sir, jogurt), vinima, voćnim sokovima i džemovima.Primjena u kozmetici: Koristi se kao stabilizator i konzervans u kozmetičkim proizvodima (kreme, losioni) zbog blagog djelovanja na kožu.Sigurnost: Smatra se sigurnim i općenito neškodljivim dodatkom (GRAS) uz definiran dnevni unos (ADU) od 0 do 25 mg/kg tjelesne težine.
9. E 203 – Kalicijev sorbat (konzervans) - Kalijeva sol sorbinske kiseline koja se koristi kao vrlo učinkovit i siguran konzervans. Sprječava razvoj plijesni i kvasaca u hrani, vinu i kozmetici, čime im produljuje trajnost. Spada u kategoriju blagih aditiva s vrlo niskom toksičnošću. Najčešći je konzervans u sirevima, pekarskim proizvodima, suhomesnatim proizvodima, džemovima, margarinima, sokovima i umacima. Vinarstvo: Koristi se za mikrobiološku stabilizaciju vina koja sadrže neprovrele (ostatne) šećere, čime se sprječava neželjena refermentacija u boci. Kozmetika i njega: Djeluje kao konzervans u kremama, losionima i dezodoransima.
10. E 210 – Benzojeva kiselina (konzervans) - bijela je, u hladnoj vodi slabo topljiva, kristalna tvar. U toploj vodi topljivost joj se povećava. U organskim otapalima etanolu i kloroformu dobro je topljiva. Njezina sol, natrijev benzoat u vodi je dobro topljiv. Upotrebljava se pri konzerviranju hrane, jer u malo kiseloj sredini nastaje benzojeva kiselina koja ima baktericidno djelovanje.
11. E 211 – Natrijev benzoat (konzervans) - Natrijev benzoat (E211) je široko korišteni sintetski konzervans i natrijeva sol benzojeve kiseline. Efikasno sprječava razvoj plijesni, kvasaca i nekih bakterija. Najbolje djeluje u kiselom mediju (pH ispod 4,5) pa se najčešće nalazi u sokovima, gaziranim pićima, džemovima i kiseloj zimnici.Ovaj bijeli prah bez mirisa dobro je topiv u vodi i često se kombinira s drugim konzervansima poput kalijevog sorbata za pojačano djelovanje.
12. E 212 – Kalijev benzoat (konzervans) - Kalijev benzoat je kemijski spoj koji se koristi kao konzervans u prehrambenoj industriji. Njegova je primarna uloga sprječavanje razvoja plijesni, kvasaca i nekih bakterija.Osnovne karakteristikeDjelovanje: Učinkovit je u kiselim sredinama (pH vrijednosti ispod 4,5), gdje prelazi u aktivni oblik benzojeve kiseline.Primjena: Često se nalazi u voćnim sokovima, gaziranim pićima, ukiseljenom povrću i umacima.Sigurnost: U Europskoj uniji i mnogim drugim zemljama odobren je kao siguran aditiv unutar propisanih granica. Zbog mogućeg stvaranja benzena u kombinaciji s askorbinskom kiselinom (vitamin C) pri visokim temperaturama, upotreba podliježe strogoj kontroli.
13. E 213 – Kalicijev benzoat (konzervans) - Kalcijev benzoat je sredstvo za konzerviranje.[u prehrani ili kod konzerviranja nejestivih predmeta] On je kalcijeva sol benzojeve kiseline, iz koje se proizvodi kemijskom sintezom s kalcijevim oksidom. Iako se smatra bezopasnim, konzumiranje nije preporučljivo. Kod osoba koje boluju od astme, urtikarije ili su osjetljive na aspirin može uzrokovati alergijske reakcije. Postoji sumnja da u kombinaciji s tartrazinom (E102) može izazvati hiperkinetički sindrom kod djece. Česta upotreba nije preporučljiva.
14. E 230 – Bifenil (konzervans) - Bifenil je aromatski ugljikovodik, koji se ističe toplinskom postojanošću. Ima ga u katranu kamenog ugljena. Služi u organskim sintezama, u proizvodnji mnogih bojila, kao konzervans i kao medij za laboratorijske toplinske kupelji.
15. E 234 – Nisin (konzervans) - je prirodni antimikrobni peptid (bakteriocin) koji proizvodi bakterija Lactococcus lactis. Djeluje kao izuzetno učinkovit konzervans u prehrambenoj industriji jer sprječava razvoj Gram-pozitivnih bakterija i njihovih spora, čime produžuje rok trajanja hrane i sprječava kvarenje.
16. E 260 – Octena kiselina (kiselina) - Od svih organskih kiselina najčešće susrećemo i koristimo octenu, jer se obično pojavljuje kao sastojak hrane. Rabi se za konzerviranje zelenog povrća i kao začin salati i drugim jelima. Octena kiselina najviše se troši za proizvodnju anhidrida i estera (organskih acetata), koji su dobra otapala i sirovine za proizvodnju polimernih materijala (vlakana). Osim toga, rabi se za dobivanje svojih soli (metalnih acetata), koje nalaze primjenu u tekstilnoj industriji, zatim u proizvodnji olovnoga bjelila, insekticida, lijekova (aspirin, acetamid i dr.), kao octena esencija, otapalo, sredstvo za koagulaciju kaučukova lateksa i dr. U organskoj tehnologiji, kao jeftina kiselina svestrane primjene, octena kiselina zauzima sličan položaj kao sumporna kiselina u teškoj kemijskoj industriji. U novije se doba u tom pogledu često zamjenjuje još jeftinijom mravljom kiselinom.
17. E 322 – Lecitin (emulgator) je emulgator za kombiniranje vode i ulja. Biokemijski gledano spada u skupinu fosfatidilkolina, vrste fosfolipida. Dobiva se iz jaja ili soje. Hranjiv je i neotrovan, a koristi se kao dodatak hrani za osobe s oslabljenom funkcijom mozga. No, u nekim slučajevima možda je deriviran iz genetski modificirane soje.
18. E 363 – Jantarna kiselina (regulator kiselosti) je organska kiselina. Pojavljuje se u obliku bezbojnih kristala oblika pločica ili prizma. Topljivi su u vrućoj vodi, alkoholu i acetonu. Talište joj je na 188 °C. Gorkasta je okusa. Koristi ju se u prehrambenoj industriji kao prirodno sredstvo za reguliranje kiselosti. Često upotrebljava u praškastim proizvodima koji imaju dugi rok trajanja. Smatra ju se bezopasnom. Osim te namjene, jantarnu kiselinu primjenjuje se u proizvodnji bojila, sintetskih smola i farmaceutskih pripravaka.
19. E 422 – Glicerol (sredstvo za konzistentnost) - Glicerol je najjednostavniji triol. Kao sinonim za taj spoj ponekad se koristi naziv glicerin, ali njegova upotreba nije preporučljiva. Upotrebljava se u kemijskoj industriji za proizvodnju glicerol-trinitrata (nitroglicerina) i pripravu drugih eksploziva.
U kozmetičkoj/farmaceutskoj industriji za proizvodnju krema i sapuna (kao sredstvo zadržavanja vlage), kao lubrikant i laksativ, kao otapalo, te kao antifriz.
U kožnoj i prehrambenoj industriji koristi se kao sredstvo za konzerviranje.
U proizvodnji tiskarskih boja, alkidnih smola i polimernih materijala koristi se kao mazivo za rashladne strojeve. Upotrebljava se i za punjenje električnih cigareta.
20. E 442 – Amonijev fosfatid (emulgator) - monijev fosfatid je emulgator. Proizvodi se sintetičkim putem ili od mješavine djelomično stvrdnutog repičinog ulja i glicerola (E222). Hranjiv je i neotrovan. Koristi se obično kao emulgator jer omogućava bolje miješanje ulja, masti i vode, a i ujedno kao stabilizator, da bi se spriječilo njihovo razdvajanje. U ograničenim količinama, koristi se i kao antioksidans.
Najviše se koristi u čokoladnoj industriji (čokolada i drugi proizvodi s kakaom).
21. E 450- Difosfati i pirofosfati - E 450 (difosfati i pirofosfati) su skupina sintetskih aditiva koji se koriste kao regulatori kiselosti, stabilizatori, emulgatori i tvari za zadržavanje vlage. Uobičajeno se nalaze u pekarskim proizvodima (npr. prašak za pecivo), prerađenom mesu i gotovim jelima.Ovi aditivi se smatraju sigurnima u manjim količinama, no prekomjeran unos može utjecati na apsorpciju minerala u tijelu. Dopušteni unos: Prema procjenama, prihvatljivi dnevni unos (ADI) iznosi do 70 mg po kilogramu tjelesne težine.Izvori u hrani: Česti su u prašak za pecivo, biskvit, topljeni sir i mesne prerađevine (poput hrenovaka i salama). Rizici i mjere opreza: Istraživanja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) upozoravaju da određene populacijske skupine mogu imati visoki rizik od prekoračenja dnevnog unosa fosfata.
22. E 491 – Sorbitanmonostearat (emulgator) - Riječ je o sintetskom emulgatoru i stabilizatoru koji pomaže u miješanju tvari koje se inače ne stapaju (poput ulja i vode), a u industriji je poznat i pod nazivom Span 60. Pomaže u stvaranju stabilnih emulzija i poboljšava teksturu u raznim proizvodima:Pekarstvo i suhi kvasac: Koristi se kako bi se dobio finiji kruh i stabiliziralo tijesto, a djeluje i kao sredstvo koje pomaže aktivaciji suhog kvasca.Slatkiši: Često se dodaje u čokoladu i bombone kako bi se spriječilo izbijanje masnoće na površinu i stvaranje bijele opne.Mliječni proizvodi i zamjene: Koristi se u margarinima i biljnim vrhnjima.Kozmetika: Zbog svojih svojstava vlaženja nalazi se i u kremama te losionima.
23. E 492 – Sorbitantristearat (emulgator) - je sintetski proizveden emulgator i stabilizator koji se dobiva iz šećernog alkohola sorbitola i stearinske kiseline. Služi za povezivanje ulja i vode, kontrolu kristalizacije masti te poboljšanje teksture i konzistencije hrane.
24. E 494 – Sorbitanmonolaurat (emulgator) - Spada u skupinu umjetnih emulgatora i stabilizatora koji pomažu miješanju ulja i vode te sprječavanju njihovog odvajanja u proizvodima.Ovaj se sastojak najčešće koristi u:Prehrambenoj industriji: za preljeve za salate, umake, sladolede i pekarske proizvode kako bi im se poboljšala tekstura i produžila svježina.Kozmetici i farmaciji: kao sastojak u kremama, losionima i nekim lijekovima.Dobiva se iz biljnih ulja ili masnih kiselina, a općenito se smatra sigurnim za upotrebu u propisanim količinama.
25. E 500-Natrijevi karbonati - skupina je sigurnih prehrambenih aditiva koji služe kao regulatori kiselosti, sredstva za rahljenje i tvari protiv zgrudnjavanja. U ovu skupinu spadaju obična soda bikarbona i kristalna soda, a potpuno su dopušteni u ekološkoj proizvodnji jer se smatraju bezopasnima za zdravlje.Vrste natrijevih karbonata unutar E 500: E 500 (i) - Natrijev karbonat: Poznatiji kao kristalna ili kalcinirana soda. Koristi se za regulaciju kiselosti i kao tvar za sprječavanje zgrudnjavanja. E 500 (ii) - Natrijev hidrogenkarbonat: Poznatiji kao soda bikarbona. Djeluje kao sredstvo za rahljenje u pekarskim proizvodima i kolačima. E 500 (iii) - Natrijev seskvikarbonat: Mješavina natrijeva karbonata i natrijeva hidrogenkarbonata. Gdje se najčešće nalaze: Pekarski proizvodi i kolači (kao sredstvo za dizanje tijesta), Prerađevine od mesa i plodova mora (za poboljšanje strukture i okusa), Mlijeko u prahu, Proizvodi od kakaa i čokolade.
26. E 503 - Amonijevi karbonati - Prirodni prehrambeni aditiv koji se koristi kao tvar za rahljenje i regulator kiselosti. Najčešće se nalazi u pecivima, kolačima i biskvitima jer tijestu daje volumen. Smatra se sigurnim za konzumaciju, a pri visokim temperaturama potpuno isparava. Primjena: Proizvodnja kruha, peciva, keksa i srodnih pekarskih proizvoda. Funkcija: Djeluje kao sredstvo za dizanje jer se zagrijavanjem razgrađuje na plinove amonijak i ugljikov dioksid koji stvaraju mjehuriće i podižu tijesto. Doziranje: Koristi se po principu quantum satis (u količini koja je potrebna za postizanje željenog učinka). Sigurnost i utjecaj na zdravlje: U manjim količinama koje se koriste u pekarstvu smatra se bezopasnim. Zbog toga što plinoviti amonijak isparava tijekom pečenja, ne ostaje u gotovom proizvodu. Unos izuzetno velikih doza (6-8 grama) mogao bi povećati kiselost krvi, no takve koncentracije nisu prisutne u komercijalnim namirnicama. Dopušten je i u ekološkoj proizvodnji namirnica.
27. E 507 – Solna kiselina (kiselina) - Solna kiselina je glavni sastojak želučane kiseline u želucu ljudi i svih ostalih životinja. Jedan je od temeljnih reagensa u laboratoriju (pri kontroli pH otopina), te pripada bazi (i jedna je od osnova) kemijske industrije.
Primjenjuje se u proizvodnji mnogih anorganskih i organskih spojeva, u metalurgiji (čišćenje metalnih površina od oksida), kod galvanizacije, u industriji boja, te u tekstilnoj industriji. U domaćinstvu se rabi kao otapalo za kamenac, i dolazi u slobodnoj prodaji pri koncentraciji od 19-21%.
28. E 508 – Kalijev klorid (pojačivač okusa) - Kalijev klorid (KCl) ljudima je najvažnija kalijeva sol. U prirodi se nalazi kao mineral silvin ili kao sastojak karnalita. Bez mirisa je i ima izgled bijelog ili bezbojnog staklastog kristala. Krutina se lako otapa u vodi, a njezine otopine imaju okus poput kuhinjske soli. Kalijev klorid može se dobiti iz drevnih isušenih jezerskih naslaga. Koristi se kao umjetno gnojivo (90 % proizvodnje), u proizvodnji fotografskih kemikalija, u spektroskopiji, pri proizvodnji farmaceutskih spojeva, nadomjestak kuhinjskoj soli, pri proizvodnji stakla (tzv. silvitno staklo), za dobivanje ostalih kalijevih spojeva. U medicini se koristi za nadoknadu gubitka kalija. Postoji u obliku tableta i praška, a u hitnim stanjima može se dati u otopini kao spora infuzija.
29. E 509 – Kalcijev klorid (pojačivač okusa) - poznata kalcijeva sol koja se najviše koristi za sušenje tvari. Ima izrazito slan okus. Kalcijev klorid koristi se u prehrambenoj industriji za učvršćivanje (vezivo praškastih tvari), nalazimo ga u sportskim pićima i flaširanoj vodi, a također se može koristiti kao konzervans za održavanje čvrstoće konzerviranog povrća. U većim koncentracijama, daje slani okus kiselim krastavcima ne povećavajući sadržaj natrija.
U mliječnoj industriji vraća prirodnu ravnotežu između kalcija i proteina za potrebe proizvodnje sireva. Koristi se i u industriji piva za ispravljanje nedostataka minerala u vodi, a također može utjecati na funkcioniranje kvasca tijekom fermentacije. Koristi se i kao elektrolit, sastojak je rashladnih otopina (antifriz), kao vrlo dobro sredstvo za sušenje i kao takav se nalazi u prodaji. Upotrebljava se za sušenje plinova i organskih proizvoda te kao katalizator.
30. E 511 – Magnezijev klorid (pojačivač okusa) - E 511 ili magnezijev klorid je prirodna mineralna sol koja se u prehrambenoj industriji koristi kao pojačivač okusa i tvar za učvršćivanje. Smatra se sigurnim aditivom te se najčešće dodaje sirevima, tofuu, konzerviranom voću i povrću kako bi se očuvala čvrstoća namirnica i poboljšala struktura.
31. E 621 - Mononatrijev glutaminat (pojačivač okusa) - Mononatrijev glutaminat (ponekad i natrijev glutamat ili MSG) je prehrambeni aditiv (E621). To je natrijeva sol aminokiseline glutaminske kiseline (E620). Spada u skupinu glutamata. Primjena u hrani: Osim što pojačava okus, sprječava sljepljivanje namirnica i koristi se kao izvor minerala. Sigurnost: Smatra se bezopasnim aditivom za zdravlje. Prirodni izvori: Dobiva se iz morske vode ili prirodnih mineralnih nalazišta.
32. E 570 – Stearinska kiselina (zaslađivač) - Stearinska kiselina (oktadekan-kiselina) je viša masna zasićena kiselina. Bijeli, zrnasti prah masna opipa, netopljiv u vodi, topljiv u organskim otapalima. U obliku estera s glicerolom pojavljuje se praktički u svim biljnim i životinjskim mastima. Njezine soli i esteri su stearati. Alkilijski stereati sastojci su sapuna. Smjesa stearinske i palmitinske kiseline (stearin) rabi se u proizvodnji svijeća, u farmaciji i za pripremu apretura.
33. E 904 – Šelak (nosilac) - E 904 (šelak) je prirodna smola životinjskog podrijetla koja se koristi kao tvar za poliranje i nosilac u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Dobiva se iz ljepljivog sekreta koji luče ženke određenih insekata (posebno Kerria lacca).
34. E 938 – Argon (zaštitni plin) - E 938 je oznaka za argon, prirodni plemeniti plin koji se u prehrambenoj industriji koristi kao zaštitni plin i potisni plin. Potpuno je inertan, bez boje i mirisa, a glavna mu je zadaća istiskivanje kisika i sprječavanje kvarenja namirnica. Kako djeluje? Sprječava oksidaciju: Uklanjanjem kisika iz pakiranja čuva izvornu svježinu, boju, miris i okus hrane. Zaustavlja bakterije: Stvara atmosferu u kojoj se mikroorganizmi (poput plijesni i aerobnih bakterija) ne mogu razmnožavati, čime se značajno produljuje rok trajanja.
35. E 939 – Helij (zaštitni plin) - E 939 je oznaka za helij kada se koristi kao prehrambeni aditiv (zaštitni plin). U industriji se najčešće koristi za pakiranje namirnica u kontroliranoj atmosferi kako bi se spriječio gubitak boje i arome te produžio rok trajanja. Kao prehrambeni aditiv, helij se smatra sigurnim, a nuspojave njegove uporabe nisu poznate.
36. E 941 – Dušik (zaštitni plin) - E 941 (dušik) je prirodni, inertni plin koji se koristi kao prehrambeni aditiv za pakiranje u modificiranoj atmosferi. Zamjenjuje kisik u ambalaži, čime učinkovito sprječava kvarenje, oksidaciju i rast bakterija.
37. E 951 - Aspartam (zaslađivač) - Aspartam (APM) je umjetno niskokalorično sladilo, 200 puta slađe od šećera. Otkriven je 1965., a danas se nalazi u brojnim "light" proizvodima i gaziranim pićima bez šećera. Nakon opsežnih istraživanja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) svrstala ga je u skupinu "moguće kancerogenih", ali je utvrdila da je siguran unutar preporučenih dnevnih doza.
38. E 965 – Maltit / Maltitol (zaslađivač) - (maltit), šećerni alkohol (poliol) koji se koristi kao zamjena za šećer. Ima oko 90% slatkoće konzumnog šećera, ali gotovo upola manje kalorija, a u industriji služi i kao sredstvo za zgušnjavanje i stabilizator. Kao i drugi polioli, prekomjeran unos može imati laksativni učinak i uzrokovati nadutost ili probavne smetnje.
39. E 966 – Laktitol (zaslađivač) - je oznaka za laktitol, umjetni zaslađivač i šećerni alkohol dobiven iz mliječnog šećera. Sadrži oko 40 % manje kalorija od običnog šećera, a koristi se kao zamjena za šećer i regulator vlažnosti u "sugar-free" proizvodima poput sladoleda, čokolade i pekarskih proizvoda.
40. E 967 – Ksilitol (zaslađivač) - Ksilitol je zaslađivač nastao u drvetu breze. Ima okus po menti. Kao sastojak može se pronaći u žvakaćim gumama bez šećera i bombonima za osvježavanje daha. Ksilitol pomaže pri uništavanju bakterija u ustima koje su odgovorne za kvarenje zubi.
