Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
151 komentara

Čak 56% odraslih Hrvata ima prekomjernu težinu ili je pretila

RAZMJERI GLOBALNE EPIDEMIJE: Prekomjerna težina raširen je problem u Hrvatskoj, a najveći je rast težine zabilježen među mladima (od 15 do 35 godina)

Fotolia
Foto: Fotolia
151 komentara

Prema istraživanju GfK, Centra za istraživanje tržišta, više od polovice (56 posto) odraslih ljudi u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu ili je pretila. 

 - Prekomjerna težina raširen je problem u Hrvatskoj, a najveći je rast težine zabilježen među mladima. U pokušaju da se riješe suvišnih kilograma građani su se tijekom godine najčešće okretali vježbanju ili dijeti, a relativno rijetko lijekovima i preparatima - stoji u priopćenju GfK.

Pretilost poprima razmjere globalne epidemije

Pretilost poprima razmjere globalne epidemije. Prema podacima iz OECD-a svaki drugi stanovnik Europske unije ima prekomjernu težinu ili je pretio. U mnogim se europskim zemljama udio pretilih u posljednjih 20 godina udvostručio

- Kakva je situacija u Hrvatskoj? GfK je u dva navrata - 2010. i ponovno 2014. godine na reprezentativnom uzorku odraslih građana Hrvatske, prikupio podatke o tjelesnoj težini i visini. Iz tih je podataka izračunat BMI (Body Mass Index ) kao okvirni pokazatelj uhranjenosti.  Sudeći po rezultatima, više od polovine (56%) odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu ili je pretila. U tom pogledu ne zaostajemo za Europom. Ni trendovi nisu ohrabrujući. Naime, u posljednje je četiri godine broj odraslih osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom nešto porastao - tvrde u GfK. 

Na smanjenju težine radio je tek svaki četvrti građanin, iako svaki drugi ima prekomjernu težinu

Prosječni BMI je 2010. godine bio na gornjoj granici normalne težine (25), dok je u 2014. godini zašao u područje prekomjerne težine (26). Najveći porast indeksa primijećen je u skupinama mladih ljudi (15 do 35 godina)

- GfK istraživanje iz ožujka ove godine pokazuje da je tijekom jeseni i zime ukupno 24% hrvatskih građana aktivno radilo na smanjenju tjelesne težine. Dakle, na smanjenju težine radio je tek svaki četvrti građanin, iako svaki drugi ima prekomjernu težinu - napominju u GfK. 

Vježbanje ili dijeta prvi izbori za skidanje kilograma

Regija Zagreb i okolica iznad su hrvatskog prosjeka. Naime, u Zagrebu je svaki treći građanin nešto poduzimao po pitanju smanjenja težine

- Građani koji se žele osloboditi suvišnih kilograma u pravilu se okreću vježbanju ili/i dijeti. Samostalno vježbanje kod kuće ili u prirodi češći je izbor od odlaska na fitness, u teretane i slično. Manji se broj odlučuje za lijekove, preparate ili prehrambene proizvode za smanjenje težine - tvrde u GfK. 

Glavni pokretač za skidanje kila ljepši izgled i bolje zdravlje

Prema rezultatima istraživanja, građane je u akciju najčešće pokretala želja za ljepšim izgledom i boljim zdravljem (75% od onih koji su nešto poduzeli da smanje težinu), ali nerijetko i teškoće koje im je u svakodnevnim aktivnostima (23%) ili u obavljanju posla (9%) uzrokovala prekomjerna težina.  

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message