Bundeva glasi za jednu od najzdravijih namirnica na svijetu. Znali su to i stari Indijanci koji su pažljivo iskoristili svaki njezin dio, čak i koru. Na svijetu postoji oko 800 vrsti bundeva
Čudotvorna: Liječi glavobolju, potiče stvaranje hormona sreće
Iskoristite sezonu bundeva i jedite je što više. To je čudesna namirnica koja će vam pomoći da se osjećate sretnije. Naime, bundeva sadrži aminokiselinu koja potiče izlučivanje hormona sreće. Također, pomaže i kod glavobolje.
Bundeva je odličan izbor i za ljude koji paze na kilažu jer u 100 grama sadrže samo 30 kalorija.
Dobar je izbor iz još nekih razloga:
- Obiluje kalijem i beta karotenom koji se pretvara u vitamin A u tijelu.
- Sadrži visoke razine kalcija i magnezija te vitamina E, C i dio vitamina B skupine.
- Odlična je za zdravu kožu zbog vitamina C i E te betakarotena. Vitamin C ima važnu ulogu u formiranju kolagena, sprečava nastanak modrica i pomaže ubrzati zacjeljivanje rana.
- Vitamin E sprečava suhoću kože i štiti od štetnosti sunčeva zračenja, vitamin A vrlo je važan za imunitet i njegovo ispravno funkcioniranje. Osim toga ključan je za zdravlje očiju te štiti od katarakta i drugih degeneracija.
- Bogata je antioksidansima i smatra se protuupalnom hranom. To znači da je dobra za zglobove, zdravlje organa te u otklanjanju stresa.
- Bundeva je dobar izvor vlakana što pomaže tijelu da se očisti od toksina.
- Sprečava prerano starenje i kardiovaskularne bolesti.
- Sjemenke bundeve bogate su proteinima i masnim kiselinama što regulira razine kolesterola, čuva od artritisa, poboljšava funkcije mozga i daju koži lijep izgled.
- Meso bundeve bogato je magnezijem koji je ključan za kosti i zdravlje zuba.
- Zbog velikog izvora kalija i cinka dobre su u reguliranju visokog krvnog tlaka i za sprečavanje kardiovaskularnih bolesti. Cink je također odličan za imunitet, kožu i plodnost.
- Sadrži i L tryptophan, kemikaliju koja potiče dobro raspoloženje te otklanja depresiju na prirodan način.
Bundeva kroz povijest
Bundeva je u davna vremena bila hrana Indijancima. Okupili bi se oko vatre i pekli komade bundeve na njoj. Bundeva im je pomogla da prežive duge i hladne zime. Meso bundeve su koristili na monogo načina - kuhali su ga, oekli, sušili, pržili. I sjemenke bundeve su jeli, ali i koristili kao lijek.Jeli su i cvjetove bundeve.
Niti kora nije propala. Nakon što bi izvadili sjemenke i meso, Indijanci u koru osušili i koristili kao zdjele za pohranu graha, sjemenki... Zapravo, toliko su poštovali bundevu da su i mrtve pokapali s njom - da bi imali što jesti na putu u "onaj svijet".
Bundeva je u Europu došla zahvaljujući Kolumbu koji je ponio njezine sjemenke kada se vraćao iz Amerike. U početku su je ljudi koristili za hranjenje stoke, a onda su shvatili da bi je i oni mogli jesti.