Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
23 komentara

Deset snova koji su promijenili povijest i doprinijeli otkrićima

Mnogi su umjetnici i izumitelji neka od svojih najvećih otkrića dobili tijekom lucidnog sanjanja. Tijekom takvog sna spavač može steći kontrolu nad onim što radi te utjecati na događaje...

Foto: dreamstime
23 komentara

Neka izuzetna otkrića u svjetskoj povijesti dogodila su se baš u snu pa su neurolozi došli do zaključka da snovi mogu biti i misaoni proces koji je odgođen do trenutka kad odemo na spavanje. Takvi snovi nazivaju se lucidnima, a zanimljivo je da najveći pisci, glazbenici, matematičari i izumitelji tvrde da su neka svoja najveća otkrića dobili baš u snu, koji su srećom i zapamtili te tako obogatili ljudsku povijest. 

Mary Shelley: Sanjala prvi svjetski ZF roman

Književnica Mary Shelley često je isticala kako je inspiraciju za svoj roman o Frankensteinu iz 1816. dobila baš zahvaljujući noćnoj mori. Naime, kad joj je bilo samo 18 godina, Shelley je posjetio Lord Byron. U obiteljskoj kući njezine obitelji na Ženevskom jezeru sjedili su oko kamina, kad je pjesnik predložio da napišu po jednu horor priču. Mary je dobila inspiraciju tek kad je netko u razgovoru spomenuo da bi truplo u snu moglo oživjeti i kasnije te večeri doživjela je živopisni san. 

Paul McCartney: Sanjao veliki hit

Paul McCartney je 1965. odsanjao cijelu melodiju za hit ‘Yesterday’ i – nasreću – brzo je došao k sebi nakon što se probudio pa je uspio replicirati pjesmu iz sna na klaviru, pitajući prijatelje i obitelj jesu li je ikad do tada čuli. U početku je bio zabrinut da je sanjao nečiju tuđu skladbu. Mjesec dana nakon toga obišao je i ljude u glazbenoj industriji koji su mu rekli da nikad nisu čuli tu pjesmu pa je zajedno s Johnom Lennonom napisao i riječi. Ne treba ni govoriti koliko popularnosti je ta pjesma donijela The Beatlesima, odnosno koliku popularnost ima i danas.

Niels Bohr: San o strukturi atoma

NIELS BOHR PIBER | Autor: NF Foto: NF

Niels Bohr, otac kvantne mehanike, često je govorio o inspirativnom snu koji je doveo do otkrića strukture atoma. Bohr je doktorirao 1911. i stekao slavu u rješavanju složenih problema u svijetu fizike od kojih su mnogi njegovi kolege odustali. Kad je počeo raditi na strukturi atoma, nije mu išlo, sve do jedne večeri kad je otišao spavati. U snu je vidio jezgru atoma, s elektronima koji se vrte oko njega. Iako je osjećao da je njegova vizija točna, kao znanstvenik je bio svjestan važnosti potvrde ideje prije nego što se objavi svijetu pa je otkriće objavljeno kasnije. Bohr je kasnije dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

Elias Howe: U snu shvatio princip šivaćeg stroja

Ilija Howe je 1845. osmislio značajna poboljšanja na šivaćem stroju, za što je bio nagrađen posebnom nagradom za izume. Otkriće je doživio u snu, sanjajući da je u dalekoj zemlji u kojoj mu kralj daje 24 sata da dovrši šivači stroj i učini da počne bolje šivati ili ga čeka smrtna kazna. Radio je na tome uživo, ali i odustao, sve dok u snu nije shvatio da su ratnici oko njega imali koplja koja su bila probušena na vrhu. U četiri ujutro skočio je iz kreveta i odjurio u radionicu, i već to jutro imali smo iglu s rupicom.  

Albert Einstein: Sanjao brzinu svjetlosti

Albert Einstein je poznat po svojim genijalnim uvidima u prirodu svemira, ali i po tome da je do jednoga od važnijih otkrića – principa relativnosti – došao u snu. Još kao mlad sanjao je da se sanjka niz strmu planinu, i to tako brzo da na kraju prelazi brzinu svjetlosti. Zvijezde u snu promijenile su svoj izgled u odnosu na njega. Probudio se i uskoro formulirao ono što će postati jedna od najpoznatijih znanstvenih teorija u povijesti čovječanstva.

Robert Louis Stevenson: San o transformaciji

Robert Louis Stevenson je 1886. sanjao tri ključne sekvence iz zloglasne fantazije koja će kasnije postati triler “Neobičan slučaj dr. Jekylla i gospodina Hydea”. Dobar dio života pisac je proveo bolestan i u krevetu te je često dobivao opijum protiv bolova. Jednom je njegova supruga čula krike iz kreveta, a kad se probudio, rekao joj je da je sanjao odličnu zastrašujuću priču. Kasnije joj je otkrio da se probudio kod prve scene transformacije. Sljedećeg jutra je Stevenson počeo bilježiti, a tri dana kasnije imao je skicu romana od 30.000 riječi. Na kraju je u roku od šest dana napisao 64.000 riječi, bez pisaćih strojeva ili računala. Uspjeh njegova romana bio je nevjerojatan, a kasnije je bio inspiracija mnogim drugim ZF i horor piscima.

Srinivasa Ramanujan: Čovjek koji je shvatio beskonačno

Matematički genij Srinivasa Ramanujan značajno je pridonio analitičkoj teoriji brojeva, eliptičnoj funkciji, nastavku frakcija i teoriji o beskonačnom nizu te utvrdio više od 3000 matematičkih teorema u životu. Tvrdio je kako je do više svojih zaključaka došao baš u snu, tako što mu je božica Namakkal predstavila neka od rješenja. U jednom takvom snu došao je do broja Pi. 

Otto Loewi: Proboj živčanih impulsa 

Otto Loewi je bio Nijemac, farmakolog, čije je otkriće acetilkolina (riječ je o neurotransmiteru koji potiče sanjanje) pomoglo unaprijediti medicinsku terapiju. Otkriće mu je donijelo Nobelovu nagradu, a ispostavilo se da je sanjao eksperiment kako bi dokazao da je prijenos električnih impulsa kemijski, a ne električni proces. Kad se probudio, zapisao je ideju i vratio se na spavanje. Sljedećeg jutra je ustao s ciljem da provede pokus, ali je užasnuto shvatio da ne može pročitati črčkarije koje je zapisao i ne može se prisjetiti sna. No sljedeće noći san se ponovio, uspio ga je bolje zapisati i – ušao je u povijest. 

Friedrich Kekulé: San o strukturi molekule benzena

Friedrich Kekulé, poznati njemački organski kemičar, sanjao je strukture molekule benzena koji je, za razliku od drugih poznatih organskih spojeva, imao linearnu strukturu. Taj pristup pokazao se važnim za razumijevanje svih aromatskih spojeva. Kad je dobivao nagradu za svoj rad, ispričao je kako je sanjao da molekula benzena ima prstenasti oblik nakon što je u snu vidio zmiju koja hvata vlastiti rep. Ostatak noći proveo je u dokazivanju te hipoteze. 

Frederick Banting: Napredak u medicini

Nakon što je njegova majka preminula od posljedica dijabetesa, Frederick Banting počeo je tražiti lijek. Naposljetku je došao do liječenja uz pomoć inzulinske injekcije koja, iako nije pravi lijek, može znatno produljiti životni vijek oboljelih. Za to je otkriće osvojio Nobelovu nagradu. Tad je ispričao da je sanjao kako bi trebao kirurški povezati gušteraču psa nad kojim je obavljao istraživanja kako bi zaustavio protok hrane. Učinio je to i otkrio ravnotežu između šećera i inzulina. Taj ga je san odveo do još jednog, u kojemu je otkrio kako razviti inzulin. 

SVAKI ZNAK IMA 3 SAVRŠENA PARA: Tko je vaša srodna duša prema vašem horoskopskom znaku?

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message