Utjecaj tehnologija na razvoj mozga već se neko vrijeme smatra zdravstvenim problemom, a posljednja istraživanja navode da je čovječanstvu globalno drastično pao kvocijent inteligencije
TEHNOLOGIJE
Dječji mozak hrani istraživanje i učenje, ali ne pred ekranom
Na tom je tragu nedavno objavljeno istraživanje znanstvenika sa sjedištem u Švedskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Irskoj. U zajedničkom istraživanju otkrili su da kvocijent inteligencije ljudi drastično opada.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:47
- Metaanaliza jednostavnih vremena reakcije zabilježenih između 1884. i 2004. pokazuje znatan pad opće inteligencije: 1,23 IQ bodova po desetljeću ili četrnaest IQ bodova od viktorijanskih vremena – procijenili su.
Ukratko, čovječanstvo je sve gluplje. Razlog je tomu, nastavljaju znanstvenici, činjenica da mladi sve više vremena koriste tehnologiju umjesto da čitaju, a usto sve manje borave u prirodi.
– Postoji uzrečica da jedna lasta ne čini proljeće, pa tako ni jedno takvo istraživanje ne može decidirano reći da inteligencija čovječanstva opada. Ipak, činjenica jest da nas ekrani mijenjaju. Ne bih rekla da smanjuju inteligenciju, ali zbog njih mozak nema dovoljno izazova te se slabije razvija – ističe neurologinja i akademkinja Vida Demarin.
Kaže kako nas moderna tehnologija oslobađa uobičajenih mentalnih napora jer odgovor na baš sva pitanja dobijemo kroz nekoliko sekundi na Googleu. Ne moramo učiti, ne moramo pamtiti ni razmišljati. Sve nam je servirano.
– To je poseban problem za djecu u razvoju jer im moderni roditelji dopuštaju previše televizora i mobitela. Djeca zbog toga ne razvijaju mozak onako kako bi trebala kroz normalne procese učenja. O tome je prije nekoliko godina pisao njemački neuroznanstvenik i psihijatar Manfred Spitzer u knjizi Digitalna demencija – pojasnila je Demarin i dodala kako je isti autor objavio i knjigu Usamljenost: Neprepoznata bolest.
- Ondje je poentirao da živimo u društvu bez socijalnih kontakata. Pa onda kad izađete i vidite kako mladi sjede na kavi, ali ne pričaju nego svatko bulji u svoj mobitel, uviđate da živimo u točno takvom svijetu. Kronično smo usamljeni i zbog toga bolesni. Možda ta djeca imaju tisuće prijatelja na društvenim mrežama, ali niti jedna mreža ne može nadomjestiti osjećaj kad nekoga pogledate u oči, iskreno porazgovarate, uhvatite ga za ruku. Za razvoj mozgu trebaju odnosi s drugim ljudima i stalno učenje te izazovi, a to mu ne pružamo – ističe dr. Demarin.
Kaže kako smatra da ekran ne smanjuje kognitivni potencijal, nego činjenica da mozak ne rabimo za istraživanje i učenje. Stoga ekrane ne treba u potpunosti odbaciti jer oni su, u konačnici, budućnost čovječanstva. No svakako valja vrijeme utrošiti i na razvijanje drugih sposobnosti.
– Komunikacija među ljudima se svela na minimum, a čak i na internetu koriste kratice umjesto rečenica. Nemam dojam da nam se globalno kao čovječanstvu smanjila inteligencija jer bi ta pretpostavka znanstveno gledano bila smiješna. No da je opasnost koja nam prijeti zbog modernih tehnologija realna, to svakako jest. Upravo zato djecu treba od najranijeg doba usmjeravati i pružati im izazove kako bi se razvijala u skladu s a svojim potencijalima, kako bi izbrusila i razvila potencijale, a ne da zakržljaju jer ih nisu ni pokušati iskoristiti – zaključila je akademkinja.
Budući da se kvocijentom inteligencije bavi međunarodno udruženje ljudi s visokom inteligencijom, Mensa, zatražili smo i njihovo mišljenje o istraživanju.
- Hrvatska Mensa ne raspolaže saznanjima navedenima u članku na koji se referirate niti smo u mogućnosti ocijeniti znanstvenu relevantnost, pa onda niti komentirati studiju na koju se članak poziva. Stoga, nažalost, nismo u mogućnosti komentirati temu – kazao je predsjednik Mense u Hrvatskoj Đuro Lubura.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
13:25
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
