Istraživači koje financira EU spajaju vrhunska istraživanja i prakse održivog šumarstva kako bi zaštitili naše šume i sačuvali brojne ekološke prednosti koje pružaju
ODRŽIVO ŠUMARSTVO
Eko akcije: Zaštita europskih šuma od klimatskih promjena
Čitanje članka:
4
min
Planine Fagaraš u južnoj Rumunjskoj dom su jednoj od malobrojnih preostalih prašuma Europe. Ove šume su i dalje netaknute ljudskom aktivnosti i mogu se pohvaliti bogatom raznolikosti drveća, od hrastova otpornih na toplinu u nizinama do crnogoričnih šuma u planinama.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:46
Prednosti šuma
Na ovom i dalje netaknutom zaštićenom području, istraživači koje financira EU surađuju s lokalnim zajednicama i Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode (World Wildlife Fund) kako bi podržali učinkovito upravljanje šumama.
- Šume nam pružaju mnoge koristi, a mi smo u opasnosti da ih izgubimo - rekao je dr. Sorin Cheval, viši istraživač u rumunjskoj Nacionalnoj meteorološkoj upravi. Cheval predvodi četverogodišnju inicijativu koju financira EU pod nazivom OptFor-EU, koja je počela 2023. i traje do 2027. godine.
Inicijativa okuplja stručnjake iz Austrije, Njemačke, Italije, Litve, Nizozemske, Norveške, Španjolske, Rumunjske i Ujedinjene Kraljevine. Istraživački tim ima za cilj osigurati da odluke o upravljanju šumama diljem Europe uzimaju u obzir ključnu ulogu koju šume imaju u zaštiti našeg okoliša i neutraliziranju nekih posljedica klimatskih promjena.
Prirodno hvatanje ugljika
Šume čine 43 % teritorija EU-a i nalaze se među najvrednijim prirodnim resursima Europe te imaju ključnu ulogu u hvatanju ugljika, reguliranju ekosustava i zaštiti bioraznolikosti. Osim što su lijepe, služe kao snažni ponori ugljika, apsorbiraju CO₂ iz atmosfere i pomažu u borbi protiv klimatskih promjena.
Cheval smatra da je to razlog zašto se tim na projektu OptFor-EU fokusira ne samo na to kako klimatske promjene utječu na šume, nego i na to kako se šume mogu najbolje iskoristiti za smanjenje negativnih posljedica klimatskih promjena.
- Šume mogu preživjeti bez ljudi, ali mi ne možemo preživjeti bez šuma - rekla je dr. Francesca Giannetti. Ona je istraživačica specijalizirana za šumarstvo i tehnologije daljinskog očitavanja na Sveučilištu u Firenci i radi s Chevalom na projektu OptFor-EU.
Fokus Giannettinog istraživanja je primjena 3D tehnologija daljinskog očitavanja u preciznom šumarstvu. Daljinsko očitavanje upotrebljava se za mapiranje rasta šuma i procjenjivanje kako urbane šume pridonose smanjenju onečišćenja zraka.
Integriranje inovativnih tehnologija u upravljanje šumama pridonijet će bolje informiranom donošenju odluka kad je u pitanju zaštita ovih dragocjenih prirodnih okruženja.
Šume pod pritiskom
Gianetti smatra da postoje brojni izazovi koje šumari moraju svakodnevno imati na umu. Moraju osigurati proizvodnju dovoljne količine drva i istodobno brinuti o eroziji, prirodnim katastrofama i nedostatku vode. Također moraju uzeti u obzir utjecaj klimatskih promjena.
Ove izazove pogoršava činjenica da šume rastu i mijenjaju se u rasponu od nekoliko desetljeća.
- U upravljanju šumama ne govorimo o godinama ili mjesecima kao u poljoprivredi. Moramo razmišljati o budućih 80 do 100 godina - rekla je Giannetti. Dodala je da je sustav za potporu upravljanju šumama potreban sada kako bismo mogli donositi bolje odluke za budućnost.
Zajedno sa šumarima i drugim dionicima, istraživači koji rade na projektu OptFor-EU razvijaju sustav podrške u donošenju odluka koji će biti besplatno dostupan uključenima u upravljanje šumama. Cilj je pomoći im da donose najbolje moguće odluke.
Podrška šumarima
U ovome slučaju, pravilno upravljanje je ključno, rekao je dr. Alessio Collalti, viši istraživač Nacionalnog istraživačkog vijeća Italije specijaliziran za ekologiju šuma, cikluse ugljika i dušika te modeliranje vegetacije.
- Posljednjih smo godina otkrili da upravljanje ima daleko veći utjecaj na ekosustave šuma nego klimatske promjene - kaže Collalti.
- Trebamo dobre i prilagođene programe upravljanja kako bismo unaprijedili otpornost šuma - rekao je, govoreći o mogućnosti šuma da se nose s izazovima i vrate u zdravo stanje nakon ozbiljnih poremećaja kao što su suša ili oluja.
Sustav podrške projekta OptFor-EU uključivat će proizvode, usluge i smjernice spremne za upotrebu, usklađene s ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Europskog zelenog plana i nove strategije EU-a za šume za razdoblje do 2030.
Izgradnja otpornosti za zelenu budućnost
Podaci koji će se upotrijebiti za izgradnju sustava povlačit će se iz osam studija slučaja koje se provode na raznim šumskim područjima diljem Europe. Ona se kreću od drevnih poluprirodnih šumskih područja Wytham Woods u UK-u do izdržljivih borovih šuma koje proizvode smolu u Ekstremaduri u Španjolskoj.
Također su uključeni priznati prirodni rezervati u planinama oko Firence u Italiji, nacionalni park Čepkeliai – Dzūkija u Litvi i zaštićene šume u Austriji, Njemačkoj i Norveškoj.
- Provodimo osam studija slučaja kako bismo pokrili sve vrste šuma. Ovo je prvi put da postoji takav pregled na razini cijele EU - rekla je Deborah Hemming, znanstvenica na projektu OptFor-EU koja radi u nacionalnoj meteorološkoj službi UK-a – Met Office.
U Rumunjskoj šumarski inženjer i ravnatelj postaje na Nacionalnom institutu za istraživanje i razvoj šumarstva „Marin Drăcea” dr. Nicu Constantin Tudose važan je suradnik rumunjske studije slučaja projekta OptFor-EU.
- Prašume, definirane kao ekosustavi koji su evoluirali tijekom dužeg vremenskog razdoblja bez značajnih antropogenih ili prirodnih smetnji, iznimno su rijetke u Europi - rekao je.
Nažalost, smatra Tudose, čak i ova drevna područja danas pate kao rezultat veće učestalosti i intenziteta ekstremnih klimatskih pojava, osobito dugih suša. Ovo je briga šumara diljem Europe.
- U našoj studiji 95 % šumara koje je intervjuirao tim projekta OptFor-EU utvrdili su ovaj problem kao svoju glavnu brigu - kaže Tudose.
Ovo ukazuje na hitnu potrebu za ciljanim intervencijama kako bi se podržala otpornost šuma.
- Šumarima moramo omogućiti jasno dugoročno razumijevanje interakcije klime i šumskih ekosustava - rekao je.
Autorica: Michaela Nesvarova
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Obzor. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
