U posljednjih 20 godina samo koronavirusi uzrokovali su tri globalne panpidemije, a dodatno zabrinjava to što su razmaci između tri zadnje pandemije postali sve kraći, donosi IFL Science
UPOZORENJE ZNANSTVENIKA
Evo zašto gotovo sve epidemije potječu baš iz Azije i Afrike...
Zaraza korona virusom, poznata kao COVID-19, zastrašujući je podsjetnik neposredne globalne prijetnje koju predstavljaju zarazne bolesti u nastajanju. Iako su se epidemije raznih bolesti javljale tijekom cijele ljudske povijesti, čini se da broj novih bolesti koje se javljaju iznenada i imaju velike posljedice, u zadnje vrijeme raste.
U posljednjih 20 godina, samo koronavirusi uzrokovali su tri velike pandemije u svijetu. Još više zabrinjava, to da je razdoblje između tih pandemija postalo sve kraće, piše Suresh V Kuchipudi, klinički profesor i izvanredni direktor laboratorija za dijagnostiku životinja na Državnom sveučilištu Pennsylvania, SAD, za portal IFL Science.
- Ja sam virolog i suradnik ravnatelja Laboratorija za dijagnostiku životinja na Sveučilištu Penn, a moj laboratorij proučava zoonotske viruse, one koji obitavaju na životinjama i mogu zaraziti ljude. Većina poznatih pandemija ima bar jednu zajedničku stvar: započele su svoj smrtonosni pohod u Aziji ili Africi. Razlozi za to mogli bi vas iznenaditi - piše Suresh V Kuchipudi.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:13
Eksplozija stanovništva i promjena urbanih krajolika
Veliki porast broja stanovnika jedan je od razloga za to što sve više bolesti potječe iz Azije i Afrike. Brza urbanizacija događa se u cijeloj Aziji i Pacifičkim regijama, gdje već živi 60 posto svijeta. Prema Svjetskoj banci, gotovo 200 milijuna ljudi preselilo se u urbana područja u istočnoj Aziji samo tijekom prvog desetljeća 21. stoljeća. Da bismo to stavili u kontekst, trebate znati da je riječ o roju ljudi koji bi mogli činiti - osmu najmnogoljudniju zemlju na svijetu.
Migracije u toj mjeri znače da se uništava šumsko zemljište da bi se gradili novi stanovi. Divlje životinje prisiljene su se približavati gradovima i mjestima, neizbježno susreću domaće životinje i ljudsku populaciju. A divlje životinje često prenose viruse; šišmiši, na primjer, mogu nositi stotine njih. A virusi, 'preskačući' s jedne na drugu vrstu, u konačnici mogu zaraziti i ljude, piše virusolog.
Na kraju, ekstremna urbanizacija postaje začarani krug: sve više ljudi krči šume, a širenje ljudskih staništa dovodi do toga da životinje gube staništa, pa umiru predatori, među kojima su i oni koji se hrane glodavcima. Kad grabežljivci odu, ili njihov broj naglo padne, populacija glodavaca eksplodira. I kao što su studije u Africi pokazale, rizik od bolesti time raste.
Situacija se samo pogoršava. Naime, još uvijek veliki dio stanovništva istočne Azije živi u ruralnim područjima,. no možemo očekivati da će se urbanizacija nastaviti i u idućim desetljećima.
Životna poljoprivreda i tržište životinja
Tropske regije bogate biološkom raznolikošću već sadrže veliki broj patogena, što uvelike povećava šansu da se pojave novi patogeni. Na oba kontinenta mnoge obitelji ovise o uzdržavanju i uzgoju stoke. Razne vrste lijekova i dodataka prehrani te uvjeti smještaja tih životinja često ne pomažu.
A goveda, pilići i svinje, koji mogu biti prenosnici bolesti, često su u bliskom međusobnom kontaktu, u kontaktu sa životinjama koje slobodno šetaju, pa i u blizini ljudi. I ne samo na farmama: tržnice sa živim životinjama, uobičajene u cijeloj Aziji i Africi, često su prenapučene i dolazi do miješanja vrsta, te prebliskog kontakta ljudi sa životinjama.
I to igra ulogu u načinu na koji se patogen ubojica može pojaviti i širiti između vrsta, piše autor.
Još jedan rizik: lov na meso koje se skriva u grmlju, posebno rašireno u subsaharskoj Africi. Takva vrsta lova prijeti životinjskim vrstama i nepovratno mijenjaju ekosustave, a meso je primarni put prenošenja zoonotske bolesti.
I tradicionalna kineska medicina koristi dijelove tijela tigrova, medvjeda, nosoroga, pangolina i drugih životinjskih vrsta, koji se miješaju u te lijekove, a informacije ukazuju na to da takve lijekove koristi jako veliki broj ljudi. Štoviše, potražnja će vjerojatno porasti, jer mrežni marketing raste, a i to je jedan od načina da ljudi dođu u kontakt sa zaraženim životinjama.
Pitanje vremena kad nas čeka nova pandemija
Virusi, tisuće njih, dalje se razvijaju. Samo je pitanje vremena kad će se dogoditi još jedna velika epidemija. Svi koronavirusi koji su uzrokovali nedavne epidemije, uključujući COVID-19, preskakali su sa životinje na životinju, dok nisu preneseni na ljude. Teško je precizno predvidjeti koji lanac događaja uzrokuje pandemiju, ali jedno je sigurno: ti se rizici mogu ublažiti razvijanjem strategija za smanjivanje utjecaja ljudi na poremećaj ekologije.
Kao što pokazuje trenutna epidemija, zarazna bolest koja počinje u jednom dijelu svijeta može se proširiti na svijet u vrlo kratkom vremenu. Postoji hitna potreba za konstruktivnim strategijama očuvanja, kako bi se spriječilo krčenje šuma i smanjila interakcija životinja i čovjeka.
Također, bio bi potreban i sveobuhvatni globalni nadzorni sustav za praćenje ovih bolesti, koji sada nemamo, kao alat u borbi protiv ovih zastrašujućih epidemija.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
12:46
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
