Lifestyle

Komentari 10

Fenomen lažnih sjećanja nije tako rijetka pojava i zna imati jak utjecaj na naše ponašanje

Fenomen lažnih sjećanja nije tako rijetka pojava i zna imati jak utjecaj na naše ponašanje

Fenomen kolektivnog lažnog sjećanja odnosi se na situacije kada značajan broj ljudi tvrdi da se nekog povijesnog događaja, pjesme ili filma sjećaju na način koji nije u skladu sa stvarnim povijesnim činjenicama

Lažna sjećanja određuju se kao sjećanja na događaje koji se nikada nisu dogodili ili značajno iskrivljena sjećanja na događaje koji su se dogodili.

POGLEDAJTE VIDEO:

Za istraživanje lažnih sjećanja najčešće upotrebljavana paradigma je Deese-Roediger-McDermott (DRM paradigma). To je eksperimentalna paradigma koja se koristi u preko 40% istraživanja o lažnim sjećanjima, a ona se temelji na listama koje sadrže od 12 do 15 riječi koje ispitanici moraju zapamtiti i nakon toga se od njih traži dosjećanje ili prepoznavanje riječi s tih lista.

Fenomen kolektivnih lažnih sjećanja postao je jedna od popularnijih tema današnjice. Tako su mnogi u potpunosti uvjereni da Hannibal Lecter u filmu Kad jaganjci utihnu pozdravi glavnu junakinju riječima: 'Hello, Clarice', ili da pak Darth Vader u Ratovima Zvijezda izgovara famoznu rečenicu: 'Luke, I am your father'.

Ipak ništa od toga nije istina, a ako se i vi 'sjećate' da ste u spomenutim filmovima čuli ove izjave, tada ste i sami iskusili fenomen koji se naziva Mandelinim efektom. 

Brzom pretragom na YouTubeu moguće je pronaći originalnu scenu filma u kojoj je moguće uočiti da je fraza koju je izgovorio Darth Vader, zapravo: 'Ne, ja sam tvoj otac.' 

Još jedan slučaj može se pronaći u animiranom filmu Snjeguljica. Zla kraljica u poznatom Disneyevom crtiću nikad ne izgovara frazu 'Mirror, mirror on the wall' (Ogledalce, ogledalce na zidu) koje se mnogi navodno sjećaju. Umjesto toga govori: 'Magic mirror on the wall' ('Čarobno ogledalce na zidu').

Neki su uvjereni da logotip poznate čokoladice Kit Kat uključuje i crticu između riječi, no to nije slučaj.

Popularno je i lažno sjećanje da lik Pikachu iz popularnog crtića Pokemoni ima crni vršak repa, no vrh njegovog repa je zapravo žut.

Mandelin efekt dobio je ime prema Nelsonu Mandeli, za kojeg je također vezano jedno kolektivno lažno sjećanje. Mandela je bio afrički političar kojeg jedni pamte kao velikog borca protiv rasizma, dok ga drugi pamte prema radikalnim i čak terorističkim gerilskim taktikama u svrhu svrgavanja apartheidske vlasti u Africi. 

Naime, mnogi ljudi su bili sigurni da je Mandela umro u zatvoru još 80-ih godina, te da se čak sjećaju TV priloga o njegovom pogrebu iz toga vremena. No, prava istina je da je Mandela izašao na slobodu 1990. godine, a već 1994. godine postao novim predsjednikom Južnoafričke Republike. On je zapravo umro tek 2013. godine.

Nelson Mandela ill

Mandelin efekt, ili fenomen kolektivnog lažnog sjećanja odnosi se upravo na ovakve situacije, kada značajan broj ničim povezanih ljudi iz cijeloga svijeta tvrdi da se nekog povijesnog događaja, kulturnog fenomena, pjesme, filma ili bilo čega javno poznatog sjećaju na način koji nije u skladu sa stvarnim povijesnim činjenicama. 

Noviju tehniku za istraživanje lažnih sjećanja razvila je Elizabeth Loftus koju je nazvala 'izgubljen u trgovačkom centru'. Na ovaj način željelo se ispitati hoće li se javiti lažno sjećanje ispitanika na izmišljeni događaj iz djetinjstva.

Nakon serije sugestivnih intervjua, provedenih po uzoru na terapijske tehnike kojima se u svijest prizivaju potisnuta sjećanja, 20-25% ispitanika je izjavilo kako se sjećaju da im se dogodio izmišljeni/lažni događaj. Takvo lažno sjećanje je najčešće bilo detaljno i emocionalno nabijeno.

Jedan od elemenata koji može doprinijeti stvaranju lažnih sjećanja je diskurs drugih ljudi koji se reproducira u mnogim situacijama. Zatim, masovno dijeljenje dezinformacija može oblikovati ljudska sjećanja. Nakon nekog vremena, ljudi su skloni pamtiti dezinformacije kao nešto stvarno. Ova značajka formiranja lažnih sjećanja zabilježena je u eksperimentima društvene sugestije u kojima su ljudi imali tendenciju stvoriti događaj lažnog sjećanja neko vrijeme nakon što su bili izloženi sugestiji (lažni događaj koji su prijavili drugi ljudi).

Istinita sjećanja su zaista važna za naš život, ali pokazalo se da lažna sjećanja zaista imaju utjecaj na naše ponašanje i doživljaje, posebno onda kada se radi o personaliziranim i specifičnim sugestijama kojima je izazvano lažno sjećanje.

Najčešće se lažna sjećanja dovode u vezu sa faktorima poput radnog pamćenja, raspoloženja ili trajanja događaja. Osobe sa većim kapacitetom radnog pamćenja se bolje snalaze u pronalaženju informacija u pamćenju i to vodi prema manjoj podložnosti lažnim sjećanjima. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri naše emocije i trenutno raspoloženje mogu utjecati na točnost naših sjećanja, piše Psychology Today.

Najčitaniji članci