RAVNO IZ TANJURA
FOTO 20 namirnica u kojima je otkriveno najviše mikroplastike
Mikroplastika je pronađena u velikom broju namirnica i pića koje svakodnevno konzumiramo, od vode i čaja do voća, povrća, mliječnih proizvoda i morskih plodova. U prehrambeni lanac može dospjeti iz onečišćene vode i tla, tijekom proizvodnje i prerade, ali i zbog pakiranja i skladištenja hrane
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U nastavku otkrijte koja hrana krije mikroplastiku.
ČAJ IZ VREĆICA KOJE SADRŽE PLASTIKU. Neke vrećice za čaj izrađene su od materijala koji sadrže plastiku, a visoka temperatura može pogodovati otpuštanju čestica. Jedno često citirano laboratorijsko istraživanje pokazalo je da je jedna takva vrećica tijekom namakanja u vrućoj vodi otpustila milijarde mikro- i nanoplastičnih čestica. Rezultati se, međutim, ne mogu primijeniti na sve vrste vrećica za čaj.
FLAŠIRANA VODA. Voda u plastičnim bocama jedan je od najistraživanijih mogućih izvora mikroplastike u prehrani. Istraživanje iz 2024. na tri popularne marke vode pronašlo je u prosjeku oko 240.000 plastičnih čestica po litri. Dio njih može potjecati od boce, čepa, sustava filtriranja i drugih dijelova proizvodnog procesa.
DAGNJE. Budući da filtriraju velike količine vode dok se hrane, dagnje lako mogu unijeti sitne čestice prisutne u morskom okolišu. Za razliku od većih riba, obično ih jedemo cijele, uključujući probavni sustav, pa mikroplastika koja se ondje nalazi može završiti i na našem tanjuru.
KAMENICE. Poput dagnji, kamenice se hrane filtriranjem vode. Istraživanja su u njihovu tkivu pronašla plastična vlakna i sitne fragmente, a količine mogu ovisiti o kvaliteti vode, području uzgoja i blizini izvora plastičnog onečišćenja.
ŠKAMPI I KOZICE. Mali rakovi žive i hrane se u okolišu u kojem se plastična vlakna i fragmenti mogu nakupljati u vodi i sedimentu. Mikroplastika je pronađena i u škampima i sličnim morskim organizmima, posebno u njihovom probavnom sustavu.
RIBA I KONZERVIRANI MORSKI PROIZVODI. Mikroplastika je pronađena i u morskim i slatkovodnim ribama, koje joj mogu biti izložene kroz vodu ili hranu. Otkrivena je i u proizvodima poput konzervirane tune i sardina. Uklanjanjem probavnih organa dio izloženosti može se smanjiti, no nove čestice mogu dospjeti u hranu i tijekom prerade ili pakiranja.
SOL. Mikroplastika je pronađena u komercijalnoj soli iz brojnih dijelova svijeta. Količine se razlikuju ovisno o podrijetlu i načinu proizvodnje, a s obzirom na to da sol redovito konzumiramo, i male količine mogu pridonijeti ukupnoj izloženosti.
PIVO. Plastične čestice pronađene su i u komercijalno proizvedenim pivima. Mogu potjecati iz vode, sirovina, proizvodne opreme, ambalaže ili čestica iz zraka koje tijekom proizvodnje završe u piću.
MED. Ni med nije potpuno zaštićen od onečišćenja plastikom. Istraživači su u komercijalnom medu pronašli sintetička vlakna i druge sitne plastične čestice, koje u proizvod mogu dospjeti iz zraka i okoliša, ali i tijekom prerade ili pakiranja.
ŠEĆER. Mikroplastika je pronađena i u uzorcima šećera iz trgovina. Mogući izvori onečišćenja postoje tijekom cijelog proizvodnog procesa – od poljoprivrede i prerade do prijevoza i pakiranja gotovog proizvoda.
JABUKE. Mikroplastika nije ograničena samo na prerađenu hranu. Jedno istraživanje voća i povrća pokazalo je da su upravo jabuke među analiziranim vrstama voća imale posebno visoke koncentracije vrlo sitnih plastičnih čestica. Znanstvenici još istražuju kako one ulaze u biljno tkivo, a među mogućim izvorima su onečišćeno tlo i voda.
MRKVA. U istom istraživanju istaknula se i mrkva, u kojoj su pronađene vrlo sitne čestice plastike. Budući da raste izravno u zemlji, mogući izvori uključuju onečišćeno tlo, vodu za navodnjavanje, poljoprivredne materijale i druge izvore onečišćenja okoliša.
RIŽA. Mikroplastika je pronađena i u riži. Istraživači su procijenili nekoliko miligrama plastike na 100 grama nekuhane riže, no pronašli su i jednostavan način kojim se dio čestica može ukloniti – pranje riže prije kuhanja u istraživanju je smanjilo količinu onečišćenja i do oko 40 posto.
MLIJEKO U PRAHU. Istraživanja mliječnih proizvoda pronašla su mikroplastiku i u mlijeku u prahu. Čestice mogu dospjeti u proizvod tijekom sušenja i prerade, preko proizvodne opreme, skladištenja ili ambalaže.
PAKIRANO MLIJEKO. Mikroplastika je pronađena i u običnom mlijeku iz trgovina. Neka istraživanja pokazala su veću količinu čestica u prerađenom i pakiranom mlijeku nego u uzorcima uzetima bliže samoj farmi, što upućuje na mogućnost da dio onečišćenja nastaje tijekom prerade, skladištenja i pakiranja.
SIR. I svježi i zreli sirevi mogu sadržavati mikroplastiku. U jednom istraživanju pronađeno je više čestica u zrelim nego u svježim sirevima. Proizvodnja sira uključuje velik broj faza te kontakt s različitom opremom, spremnicima i ambalažom, pa postoji više mogućih mjesta na kojima može doći do onečišćenja.
MORSKE ALGE. Alge rastu u vodi u kojoj se već mogu nalaziti plastična vlakna i drugi fragmenti. Čestice se mogu zadržati na njihovoj površini još u moru, ali u proizvod mogu dospjeti i tijekom sušenja, prerade, prijevoza i pakiranja.
RIBLJI UMAK. Riblji umak kombinira sastojke iz mora s dugim procesom proizvodnje i skladištenja. Mikroplastika je pronađena u uzorcima ovog umaka, a teško je utvrditi u kojoj je točno fazi dospjela u proizvod jer je već mogu sadržavati riba ili sol od kojih se proizvodi.
SOJIN UMAK. Mikroplastika je pronađena čak i u sojinu umaku, što pokazuje da problem nije ograničen na namirnice iz mora. Među mogućim izvorima su voda, sirovine, oprema koja se koristi u proizvodnji te boce i druga ambalaža.
SOKOVI I GAZIRANA PIĆA. Istraživanja komercijalno proizvedenih napitaka više su puta otkrila sitne plastične čestice u sokovima i gaziranim pićima. One mogu potjecati iz vode koja se koristi za proizvodnju, industrijske opreme, zraka ili plastičnih boca i čepova. Količina se može znatno razlikovati od proizvoda do proizvoda.
