POSTOJI LI JOŠ STIGMA?
FOTO Krunice, orao, gole žene... Pogledajte što su ljudi na našim prostorima najčešće tetovirali
U prostorijama Etnografskog muzeja otvorena je izložba 'Moja koža - kultura tetoviranja'. Na konferenciji za medije ravnateljica Etnografskog muzeja Zvjezdana Antoš i autorica izložbe Tea Rittig predstavile su koncepciju i sadržaj postava koji tetovaže promatraju na drugačiji način
Izložba polazi od tisućljetne povijesti tetoviranja – od prastarih praksi u različitim civilizacijama do suvremenih motiva i značenja koje tetovaže imaju u današnjem društvu. Rittig je istaknula kako tetoviranje postoji u gotovo svim kulturama te odražava osobne priče, identitet i stavove pojedinaca, a postav uključuje i primjere tradicionalnih praksi kao i radove predstavnika modernih umjetnika za tetovaže.
Autorica izložbe Tea, predstavila je koncepciju u kojoj tetovaže promatra ne samo kao modni trend nego kao dinamičan kulturni fenomen s dubokim povijesnim, društvenim i simboličkim značenjima.
Izložba polazi od tisućljetne povijesti tetoviranja – od prastarih praksi u različitim civilizacijama do suvremenih motiva i značenja koje tetovaže imaju u današnjem društvu. Rittig je istaknula kako tetoviranje postoji u gotovo svim kulturama te odražava osobne priče, identitet i stavove pojedinaca, a postav uključuje i primjere tradicionalnih praksi kao i radove predstavnika modernih umjetnika za tetovaže.
Prema autorici Tei, tetoviranje nije samo trend koji je trenutno popularan, već praksa s dubokim povijesnim korijenima. U tradicionalnim zajednicama, poput katoličkog stanovništva u Bosni i Hercegovini, tetovaže su imale obredni značaj i često su se radile oko proljetnih blagdana. Motivi, najčešće križevi, služili su kao znak otpora tijekom osmanske okupacije, zaštita od otmice djevojaka i mladih žena te simbol snage i izdržljivosti.
Tetoviranje se u početku koristilo i u terapeutske svrhe, što potvrđuju arheološki nalazi, poput egipatskih mumija s tetovažama starima oko 2000 godina prije Krista, te mumija iz Sibira iz razdoblja pazyryčke (Sibirske) kulture. Najstariji dokazi u Europi nalaze se na Ötziju, ledenom čovjeku iz Tirolskih Alpa, čije je tijelo sačuvano prirodnim zamrzavanjem prije više od pet tisuća godina, a postoje i indirektni dokazi da je tetoviranje postojalo i u vučedolskoj kulturi.
Stigma prema tetovažama i dalje postoji, ali je danas znatno manje izražena nego prije. U urbanim sredinama i među mlađim generacijama tetovaže se sve više prihvaćaju kao osobni izraz i umjetnost, no u konzervativnijim profesionalnim okruženjima i među starijim osobama još se može susresti predrasuda. Ipak, s rastom popularnosti i vidljivosti tetoviranih osoba u javnom životu, društveni stav prema tetovažama polako se mijenja u smjeru veće prihvaćenosti.
Organizatori poručuju da izložba želi povezati tradicionalne i suvremene pristupe tetoviranju, prikazati njegovu evoluciju kroz vrijeme te potaknuti posjetitelje na razmišljanje o tetovažama kao obliku izraza i kulturnog značenja, a ne samo estetskog ukrasa.
Izložba „Moja koža – kultura tetoviranja“ otvorena je za javnost od 27. siječnja do 3. svibnja 2026. u Etnografskome muzeju, Trg Mažuranića 14, Zagreb.
