SPLAVARSKA ULICA
FOTO Na Savi 365 dana: Jedina hrvatska ulica koja živi na vodi
Na obali Save u Slavonskom Brodu nalazi se ulica kakvu nema nijedan drugi hrvatski grad. Umjesto klasičnih kuća i dvorišta, čini je stotinjak splavova poredanih uz rijeku, a svaki od njih ima vlastitu adresu i kućni broj
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Splavarska ulica proteže se od Sportske dvorane Vijuš do Sportsko-rekreacijskog centra Poloj, a njezini stanovnici na vodi ne provode samo ljetne vikende – mnogi ondje borave tijekom cijele godine. Život uz Savu za njih nije prolazna razonoda, nego poseban način života ispunjen druženjem, ribolovom, dobrom hranom i prizorima koje, kako kažu, ne bi mijenjali ni za kakvo more.
Splavarska ulica proteže se od Sportske dvorane Vijuš do Sportsko-rekreacijskog centra Poloj, a njezini stanovnici na vodi ne provode samo ljetne vikende – mnogi ondje borave tijekom cijele godine. Život uz Savu za njih nije prolazna razonoda, nego poseban način života ispunjen druženjem, ribolovom, dobrom hranom i prizorima koje, kako kažu, ne bi mijenjali ni za kakvo more.
Splavarska ulica posebna je po tome što se nalazi na vodi. Čini je oko stotinu splavova nanizanih uz obalu Save, a brojni među njima imaju službene adrese i kućne brojeve. Upravo je zbog takvog smještaja postala jedan od najprepoznatljivijih simbola grada.
Iako bi mnogi pomislili da splavari svoje plutajuće domove koriste samo tijekom toplijih mjeseci, oni ističu da na Savi borave tijekom sva četiri godišnja doba. Ljetne večeri možda privlače najviše gostiju, ali druženja ne prestaju ni u proljeće, jesen ili zimu.
Splavari ne skrivaju koliko su vezani uz Savu i njezinu obalu. Vlasnik splava, Ivica Rašić tako kaže da mu je vrba uz rijeku draža od palme, čime najbolje opisuje njihovu privrženost krajoliku u kojem su odrasli i kojem se uvijek vraćaju.
Dok se među ribolovcima često vode rasprave o veličini ulova, među splavarima postoji drugačije mjerilo prestiža. Oni se znaju pohvaliti dubinom Save ispod svojih splavova, a predsjednik njihove udruge Vlatko Lišćuk rekao je da je kod njegova splava voda duboka sedam ili osam metara.
Velika dubina ispod pojedinih splavova znači i više mogućnosti za dobar ulov. Zato ne čudi što se na njihovim stolovima često nalaze riblji paprikaš, prženi som, štuka i smuđ pripremljeni na različite načine. Hrana je važan dio splavarskih druženja, baš kao i razgovor, pjesma i čašica domaće rakije ili vina. Splavari se rado prisjećaju neobičnih događaja koje su doživjeli na rijeci. Vlatko je ispričao da je na jednom dijelu Save, nedaleko od njihovih splavova, voda toliko plitka da doseže tek do pojasa. Ondje su jedne godine postavili stol i stolice te usred rijeke pekli prase i uživali u jelu i piću.
Na jednom od splavova nalazi se natpis „Na granici svih carstava”. Vlatko kaže da te riječi podsjećaju na činjenicu da su njihovi preci, kao i današnji stanovnici toga kraja, oduvijek bili graničari na Savi. Dodaje da splavari imaju vrlo dobre odnose s graničnim policajcima, koji ih redovito obilaze.
Posebno su ponosni na ljetna jutra kada se nad uspavanom rijekom podigne lagana, prozirna magla. Kroz nju se probijaju prve sunčeve zrake, Savom plivaju patke, a iz vode povremeno iskoči šaran ili se na površini pojave štuka i smuđ u potrazi za sitnom ribom.
„TKO TO MOŽE PLATITI?”. Upravo tim riječima splavari opisuju mir koji osjećaju na vodi. Život uz rijeku za njih nema cijenu, a tišinu jutra, pogled na Savu i zvukove prirode smatraju privilegijom koju ne bi zamijenili za boravak na moru ili nekom udaljenom odredištu.
Iako na splavovima borave cijele godine, njihova službena sezona počinje 1. lipnja, na Dan rijeke Save. Završava posljednjeg vikenda u kolovozu, kada se tradicionalno okupljaju, druže i obilježavaju kraj još jedne sezone na vodi. Za završetak sezone splavari pripremaju poseban program. Planiraju se čamcima uputiti prema Savskom mostu, a zatim se spustiti niz rijeku prema svojim splavovima. Kada stignu u razinu slavonskobrodskog Korza, zapalit će baklje te pjesmom i svirkom pozdraviti okupljene na riječnom keju. SVI SU DOBRODOŠLI.
