JESTE LI ČULI ZA NJIH?
FOTO Vremeplov prirode: Evo koje to životinje najduže žive
Neke životinje nadmašuju ljudski životni vijek, otkrivajući tajne dugovječnosti. Njihovo proučavanje pomaže znanstvenicima razumjeti procese starenja. Priroda tako pruža tragove za poboljšanje života
GRENLANDSKI KIT (Balaena mysticetus) – Najdugovječniji sisavac, može živjeti do 200 godina zahvaljujući sposobnosti popravljanja vlastite DNA. Ove moćne životinje prelaze tisuće kilometara u potrazi za hranom kroz ledena mora.
GALAPAGOSKA DIVOVSKA KORNJAČA (Chelonoidis spp.) – Doživi preko 150 godina, a neke rijetke vrste ponovno su otkrivene nakon više od stoljeća. Poznate su po sporom načinu života i dugim razdobljima mirovanja.
GRENLANDSKI KIT (Balaena mysticetus) – Najdugovječniji sisavac, može živjeti do 200 godina zahvaljujući sposobnosti popravljanja vlastite DNA. Ove moćne životinje prelaze tisuće kilometara u potrazi za hranom kroz ledena mora.
GRBAVI ŠKOLJKAŠ (Arctica islandica) – Najdugovječniji zabilježeni organizam s primjercima starim više od 500 godina. Živi zakopan u morskom pijesku u hladnim vodama sjevernog Atlantika.
CRVENI MORSKI JEŽ (Strongylocentrotus franciscanus) – Ova pacifička vrsta može živjeti do 200 godina zahvaljujući otpornosti na bolesti i regenerativnim sposobnostima. Često nastanjuje stjenovita morska dna bogata algama.
ANTARKTIČKA SPUŽVA (Anoxycalyx joubini) – Sporo rastuće spužve iz ledenih voda Antarktika mogu živjeti više od 10.000 godina. Njihova ekstremna dugovječnost povezana je s izuzetno sporim metabolizmom.
BESMRTNA MEDUZA (Turritopsis dohrnii) – Jedina poznata životinja sposobna vraćati se u mlađu fazu života, čime potencijalno izbjegava smrt. Iako su vrlo male, njihova neobična biologija intrigira znanstvenike diljem svijeta.
KOI ŠARAN (Cyprinus rubrofuscus) – Najpoznatiji primjerak, Hanako, živio je čak 226 godina. Osim dugovječnosti, cijenjeni su zbog ljepote i simbolike sreće i blagostanja u japanskoj kulturi.
HIDRA – Ovo sitno slatkovodno biće ne stari jer neprestano obnavlja svoje stanice, što ga čini gotovo besmrtnim. Često je predmet biomedicinskih istraživanja o regeneraciji i dugovječnosti.
ALDABARSKA DIVOVSKA KORNJAČA (Aldabrachelys gigantea) – Može živjeti preko 150 godina, a najstarija poznata jedinka doživjela je 256 godina. Nalazi se na Sejšelima i poznata je po mirnom, dugom životu.
TUATARA (Sphenodon punctatus) – Drevni gmaz s Novog Zelanda koji može živjeti više od 100 godina zahvaljujući sporom metabolizmu i otpornosti na bolesti. Jedinstven je jer je posljednji preživjeli pripadnik drevnog reda Rhynchocephalia.
