ŠOKIRAO IZGLEDOM
FOTO Stručnjaci o Ervinu: Tih 170 kg je previše, vježbao on ili ne, prijete mu mnoge komplikacije
Nije na čovjeku prosječne težine da ima 170 kilograma i koliko god da on kaže da se osjeća 'u formi', zloupotreba steroida stvara rizik za zdravlje, smatra magistar nutricionizma Antonio Eleršek iz udruge Celivita
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Prije jedanaest godina, kada je ušao u regionalni Big Brother, Ervin Mujaković bio je u odličnoj formi. Vidjelo se njegovo tijelo isklesano u fitnesu preko uskih majica koje je nosio pred ekranima.
Prije jedanaest godina, kada je ušao u regionalni Big Brother, Ervin Mujaković bio je u odličnoj formi. Vidjelo se njegovo tijelo isklesano u fitnesu preko uskih majica koje je nosio pred ekranima.
Danas kaže da se, unatoč tome što ima puno više kilograma nego tada, odlično osjeća u svom tijelu. Doduše, gotovo je neprepoznatljiv, no to sve pripisuje jakom treningu.
U međuvremenu je, prije četiri godine, u bolnici završio nepokretan, zbog ozljede u teretani, pa je razlog dobivanja na masi i podulja stanka od treninga, ali i blokade koje prima zbog diskus hernije. No kaže da je, osim toga, zdravlje dobro.
- Što se tiče forme, zadovoljan sam. Trenutačno imam 170 kg što je zaista preteško postići s obzirom na ovakvu formu, sada sam više u tom nekom "strongman fazonu" - otkrio je prije nekoliko dana u intervjuu za 24sata.
Pitali smo stručnjake što misle o njegovoj spomenutoj formi u kontekstu zdravlja, a oni su nam rekli da visoka tjelesna masa ne mora biti povezana s rizikom od različitih bolesti, ako je uzrok povišene tjelesne mase povećana mišićna masa. Ipak kad govorimo o ekstremnim vrijednostima kao što je 170 kilograma onda to neovisno o omjeru masne i mišićne mase opterećuje organizam i ne može se smatrati dugoročno zdravim.
Izv.prof.dr.sc. Ivan Pećin, specijalist interne medicine, endokrinolog i dijabetolog objašnjava nam kako masno tkivo izlučuje niz peptida i hormona koji direktno utječu na metabolički poremećaj.
- Kad tada javit će se povišen tlak ili povišen šećer ili povišene masnoće (ili sve tri stvari skupa). Uz debljinu javlja se niz potencijalnih bolesti od promjena na zglobovima, kralješnici i mišićima radi težine pa do potencijalno karcinoma i depresije. Umjerenost u svemu je, ne savjet, već potreba te je poželjna redukcija na tjelesnoj težini i svakodnevna tjelovježba. Uzimanje bilo kakvih anabolika (steroida) kako bi se izgradila mišićna masa nije preporučeno i može imati utjecaja na zdravlje. Prvenstveno na bolesti srca i krvnih žila, pritom mislim na srčani i moždani udar - kaže nam dr. Pećin.
Takvu tjelesnu formu možemo susresti kod sportaša koji se bave profesionalnim bodybuildingom ili koji sudjeluju u "strongman" sportu u kojima je cilj podići ili pomaknuti izrazito teške terete. Takvi ekstremni sportovi pred organizam stavljaju ekstremne zahtjeve i dovode ga do ruba. Često se uz takve sportove povezuje i zloupotreba tvari s anaboličkim učinkom koja ima negativan utjecaj na zdravlje. Zbog toga, između ostalog, profesionalni bodybuillderi imaju povećan rizik smrtnosti u odnosu na amaterske (Mortality Study in Male Bodybuilders (European Heart Journal, 2025., govori nam magistar nutricionizma Antonio Eleršek.
Takvi sportovi zahtijevaju izrazitu predanost kod prehrane te izrazitu posvećenost treningu. Potrebno je voditi računa o unosu adekvatne količine proteina koja podržava mišićni rast. Dnevni unos energije može biti i do 6000 kcal. Ako uzmemo u obzir da su energetske potrebe prosječne osobe 2000 kcal, onda to znači da takvi sportaši u jednom danu moraju pojesti tri puta koliko vi pojedete u jednom danu.
- Koliko će netko unijeti energije kroz hranu ovisi o potrošnji, odnosno koliko su naporni treninzi ili natjecanja. Cilj je unijeti onoliko energije koliko se i potroši. Kod bodibuildinga dio energije se troši i na izgradnju te održavanje mišićnog tkiva - kaže nam nutricionist.
Stručnjaci smatraju da takva tjelesna masa dugoročno nije zdrava, kao niti jedan ekstrem, jer pati cijeli sustav koji je preopterećen, od lokomotornog do kardiovaskularnog.
- Vrhunski sportaši zaslužuju naše divljenje zato što neprestano pomiču svoje granice i granice sporta. Te granica često pomiču i na račun svog zdravlja. Ako tome dodamo i zloupotrebu supstanci za poboljšanje performansi onda sigurno ne govorimo o nečemu što je dobro za dugoročno zdravlje - govori nutricionist Eleršek.
Dr. sc. Mirela Marić, nutricionistica, nam govori pak da ako osoba s primjerice 70 kilograma tjelesne mase dođe na 170 kilograma u tzv. "strongman fazi", važno je razlikovati koliko je od toga stvarna mišićna masa, a koliko je riječ o masnom tkivu i tekućini.
- U praksi je gotovo nemoguće dobiti 100 kg čiste mišićne mase - takav porast težine gotovo sigurno uključuje značajnu količinu masnog tkiva i zaržavanju tekućine. Posebno ovisno još o dodatnoj suplementaciji koja nam primjerice povećava masu mišića i zadržava vodu. Kod strongman sportaša visoka tjelesna masa često je funkcionalna za performanse, ali povećava opterećenje na kardiovaskularni sustav, povećava rizik od hipertenzije, inzulinske rezistencije i dislipidemije, opterećuje zglobove i kralježnicu, te dugoročno može povećati rizik od metaboličkog sindroma - zaključuje nutricionistica Marić i dodaje da mnogi profesionalni strongman natjecatelji imaju iznimnu snagu, ali to ne znači automatski i optimalno zdravlje.
Pogledajte kako se Ervin mijenjao kroz godine.
Klijenti su mi ostali još iz perioda Big Brothera, a danas ih savjetujem oko fitness preparata i same prodaje. Motivaciju pronalazim u zdravlju, ispričao je
