Hrvati jedu dvostruko više mesa nego što se preporučuje

Hrvati jedu 62 kilograma mesa na godinu, pokazala je studija Državnog zavoda za statistiku iz 2006.  Od toga jedu 32 kilograma svinjetine i i 22 kilograma peradi. 

- Prema tim podacima, dnevno jedemo oko 170 g, što je svakako dvostruko više od preporučenih količina, koje iznose oko 60 do 90 g mesa na dan - kaže nutricionistica Mirna Trumbetaš iz Centra za pravilnu i uravnoteženu prehranu Nutriteka. 

Previše mesa u prehrani nije dobro za zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija utvrdila je kako su upravo faktori poput prehrane odgovorni za barem 30 posto pojave svih vrsta raka u zapadnom društvu. Kad su tražili vezu između prehrane i pojave raka, ustanovili su kako su ljudi koji izbjegavaju jesti meso manje skloni razvijanju bolesti.

- Prevelike količine mesa, ali i općenito namirnica životinjskog podrijetla, zakiseljuju organizam, a kiseli medij pogoduje rastu nepoželjnih stanica. Također, nedostatak vlakana koja se nalaze u namirnicama poput cjelovitih žitarica te voću i povrću smanjuje rad crijeva i probave pa tada ne dolazi do čestog i redovitog pročišćavanja organizma - upozorava Trumbetaš. No potrebno je osvijestiti kako meso nisu samo odrezak na tanjuru nego i razne salame i proizvodi koje jedemo u sendvičim i pecivima te ih ne pribrajamo dnevnom unosu mesa. 

- Iznimno je važno da ljudi spoznaju kako raznorazne salame, paštete, hrenovke i slične mesne prerađevine u sebi imaju najviše masti, ostataka, začina i mirodija, a najmanje mesa. Dakle, nije problem ako s vremena na vrijeme jedemo domaće kobasice, slaninu, čvarke, pršut, šunku... ako znamo kako su pripremljeni i što se nalazi u njima. Svakodnevni unos suhomesnatih proizvoda nije preporučljiva zbog policikličkih spojeva koji nastaju procesom dimljenja, a imaju kancerogen utjecaj na organizam. Dakle, birano i provjereno da, ali konfekcijsko treba izbjegavati - upozorava Trumbetaš te nastavlja: 

- Poželjno je jedan ili čak nekoliko dana u tjednu ne jesti meso te ga zamijeniti namirnicama biljnog podrijetla koje će nam dati jednaku količinu bjelančevina. Važna je samo kombinacija mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i ribe.

Pazite na podrijetlo te radije pirjajte i kuhajte meso

Što se tiče izbora mesa, u slučaju zdrave osobe nije važno toliko koja se vrsta mesa jede, koliko je važno podrijetlo mesa te način uzgoja i hranjenja životinje. 

Naravno da je domaća stoka i perad iz slobodnog uzgoja i kvalitetno hranjena preporučljivija od stoke i peradi s farmi. Što se tiče količine mesa koju je preporučljivo pojesti na dan, ona iznosi između 60 i 90 grama. Najbolji načini pripreme mesa su pirjanje, kuhanje te pečenje na roštilju ili pećnici bez dodataka masti, dakle, u vlastitoj masnoći, savjetuje nutricionistica Mirna Trumbetaš. Pohanje i prženje u dubokoj masnoći, kako ostalih namirnica, tako i mesa, potrebno je svesti na najmanju moguću mjeru. 

Novi trend u prehrani: Sve više ljudi bira namirnice domaćeg i ekološkog uzgoja

Prevelike količine mesa, ali i velika zastupljenost kruha u prehrani Hrvata, koje prati premali dnevni unos voća, povrća i ribe, razlog su neznanja i predrasuda, ali i dostupnosti jer su, npr., pekarnice na svakom uglu. No svakako treba istaknuti da sve više ljudi u prehrani osviještava važnost voća i povrća kao i ribe te cjelovitih namirnica općenito. Sve veći broj ljudi bira namirnice domaćeg i ekološkog uzgoja, a smanjuje unos pekarskih proizvoda koji su danas iznimno dostupni, kaže Trumbetaš.

Top pet zamjena za meso

1. Jaja 

Izvor su bjelančevina te vitamina i minerala. Mogu biti izvrsna u svim obrocima: u doručku kao meko kuhana, u ručku uz varivo ili za večeru poširana ili tvrdo kuhana uz salatu.

2. Svježi sir 

Izvor bjelančevina i ugljikohidrata. Lako je probavljiv te se također može kombinirati od doručka sa začinskim travama u sendviču, preko kombinacije za ručak, do sira i vrhnja za večeru.

3. Mahunarke

Odličan su izvor bjelančevina od kojih se mogu raditi popečci, salate, variva i juhe - pregršt dobrih jela tako da će svaki mesoljubac izdržati barem jedan dan bez mesa. 

4. Orašasti plodovi

Izvor su nezasićenih masnih kiselina i bjelančevina. U kombinaciji s navedenim namirnicama odlično će upotpuniti dnevnu dozu bjelančevina, iako sami za sebe nisu dovoljni.

5. Riba 

Domaća riba koja ne dolazi iz uzgajališta, poput srdela ili druge bijele ili plave ribe, odličan je izvor lako probavljivih bjelančevina, kao i omega-3 masnih kiselina.