I bez svađanja može se reći "ne" i ne povrijediti nikoga

Imate pravo reći “ne”, “ne shvaćam”, “ne znam” ili “nije me briga”. To je dio popisa prava asertivnih ljudi koje je još 1975. godine predložio psiholog Manuel J. Smith u knjizi “Kad kažem ne, osjećam se krivim.”

Iako u nas riječ asertivnost još nije zaživjela u svakodnevnoj uporabi, u psihologiji asertivnost znači izražavanje vlastitih misli, osjećanja i uvjerenja na izravan, iskren i prikladan način uvažavajući pritom prava drugih ljudi. Za razliku od asertivnih, neasertivni ljudi nejasni su u izražavanju svojih želja, teško im je drugima reći “ne”, a svoje mišljenje smatraju manje važnim od tuđeg.

Stoga se često osjećaju frustrirano i depresivno, a na međuljudske probleme reagiraju povlačenjem, neodlučnošću i odustajanjem. Takvom ponašanju sklonije su žene jer njih od najranije dobi uče brinuti se za druge, pa im je teško reći “ne”. Biti asertivan nije isto što i biti agresivan. 

Asertivni ljudi ostvaruju prava tako da ne štete drugima, a agresivni to čine. Agresivno ponašanje je neprijateljsko, puno okrivljavanja i postavljanja čvrstih zahtjeva. Može uključivati prijetnje, nazivanje pogrdnim imenima, sarkazam ili širenje tračeva. Agresivni ljudi smatraju da sve znaju bolje od drugih te da su vredniji i pametniji od drugih. Asertivni smatraju kako svatko ima pravo na svoje mišljenje, da je neslaganje normalno, ali da se uz dobru komunikaciju može postići dogovor.

Iskušajte tehniku pokvarene ploče

Lijepo je činiti usluge prijateljima, no ako to ne možete učiniti, budite čvrsti. Pokuša li vas nagovoriti, možda ćete nekoliko puta trebati ponoviti “žao mi je, ali ne mogu”, osobito ako ste dosad pristajali na sve. To se zove tehnika pokvarene ploče. Ako ste raspoloženi, možete predložiti kompromis, primjerice, da mu pomognete neki drugi dan.

Ne ispričavajte se ako niste krivi

Ako se kolega otrese na vas, ne shvaćajte to osobno. Držite se samopouzdano, a ako procijenite da je to prikladno, možete se i našaliti. Pokušajte reći “vidim da te je danas bolje pustiti na miru”. Nemojte se ispričavati. Kažete li da vam je žao zbog njegova lošeg raspoloženja, to je pasivno ponašanje. Vratite li istom mjerom, to je agresivno. 

Pokažite djeci da ste odlučni

Djeci i tinejdžerima potrebni su roditelji koji znaju postaviti čvrste granice. Tako se osjećaju sigurnijima. Bez obzira na to odlučite li pregovarati, napraviti neki ustupak ili ostati pri svom te pripazite da se držite konačne odluke. Objasnite im kakve posljedice mogu očekivati ako učine suprotno od onog što ste se dogovorili.