Nakon višemjesečnog istraživanja utvrđeno je da su u Buškome jezeru nestale riblje vrste sitnoljuskavi klen, dinarska pijurica i dalmatinska drlja, a otkriveni su endemski buški klen i podbila
Iz Buškog jezera u BiH nestale su tri endemske riblje vrste
Tri endemske riblje vrste nestale su iz akumulacijskog Buškog jezera zbog prekomjernog ispuštanja vode tijekom ljeta koje je, zbog izvođenja radova provodila Hrvatska elektroprivreda te zbog poribljavanja predatorskim ribljim vrstama, izvijestili su u utorak znanstvenici.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Nakon višemjesečnog istraživanja utvrđeno je da su u Buškome jezeru nestale riblje vrste sitnoljuskavi klen, dinarska pijurica i dalmatinska drlja, a otkriveni su endemski buški klen i podbila.
'- Nestajanje endema vjerojatno je izazvano HEP-ovim prekomjernim spuštanjem razine vode u ljetnom razdoblju zbog velikih suša i punktiranja rupa u Buškom jezeru - rekla je novinarima u Mostaru znanstvenica i doktorandica Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Sanja Duranović.
Dodala je da su rijetke, autohtone vrste ribe nestale i zbog poribljavanja predatorskim vrstama, poput babuške koja je pronađena u velikim količinama.
Istraživanje u kojemu je sudjelovala Duranović provedeno je u sklopu projekta što ga je financirao međunarodni Fond za kritično ekosustavno partnerstvo (CEPF). Livanjsko polje najveće je krško polje na svijetu i ima iznimno kompleksan hidrološki sustav. Poznato je po bioraznolikosti i zaštićeno je Ramsarskom konvencijom o močvarama koja je rezultat borbe za zaštitu močvara, a usvojena je u veljači 1971. godine u iranskome gradu Ramsaru.
Dio Livanjskog i Duvanjskog polja potopljen je u sklopu elektroenergetskog sustava u kojemu je i hidroelektrana Orlovac u Hrvatskoj iz koje voda otječe u Cetinu. HE Orlovac koristi vodu iz umjetnog jezera Buško blato.