Je li meso stvarno ubojica? 20 pitanja i odgovora stručnjaka

U medijima je odjeknula vijest kako crveno meso i njegove prerađevine uzrokuju rak i to je podignulo na noge čitavu javnost. Ipak, Međunarodna agencija za istraživanje raka poziva na suzdržanost jer crveno meso, kako kažu, sadrži proteine te mikronutrijente potrebne organizmu kao što su vitamin B, željezo i cink. Kako bi se razjasnile ove nove pretpostavke i uklonile sumnje oko njegove konzumacije, znanstvenici Agencije odgovaraju na 20 pitanja koja zanimaju svekoliko pučanstvo u ovome trenutku.

1. Što se sve ubraja u crveno meso?

To je meso svih sisavaca, uključujući govedinu, teletinu, svinjetinu, janjetinu, ovčetinu te meso koza i konja.

2. Što su mesne prerađevine?

Pojam podrazumijeva sve meso koje je na neki način "transformirano" iz izvornoga oblika, dakle, sušeno, fermentirano, dimljeno ili tretirano konzervansima radi poboljšanja okusa i skladištenja. Većina prerađenog mesa sadrži svinjetinu ili govedinu, a to su: hrenovke, kobasice, pršut, mesne konzerve, kao i mesni umaci. 

3. Zašto postoji opasnost od crvenog mesa i njegovih prerađevina?

Zaključak Agencije za istraživanje raka donesena je na temelju nekoliko prethodnih studija koje pokazuju da konzumacija crvenog mesa stvara rizik od pojave nekih vrsta raka. Iako je rizik minimalan, velik broj ljudi u svijetu jede meso svakoga dana, što je važan čimbenik za javno zdravstvo, koje preporučuje ograničenje njegove konzumacije.

4. Koji su načini pripreme mesa najopasniji?

Stavljanje mesa u izravni kontakt s vrućim površinama, dakle, roštiljanje, pečenje i prženje, potiče proizvodnju pojedinih vrsta posrednika poznatih kao kancerogenih, a to su najčešće policiklički aromatski ugljikovodici. Najbolje je izbjegavati takvo pripremanje hrane općenito.

5. Koje su metode kuhanja najsigurnije?

Najbolje je meso klasično kuhati u vodi jer se tako ne stvaraju dodatni kemijski spojevi pa je i rizik od oboljenja manji.

6. Je li sigurnije jesti sirovo meso?

Osim što nije najukusnije rješenje, nije ni najpouzdanije jer valja imati na umu rizik od infekcija koje mogu nastati zbog prisutnosti bakterija u sirovu mesu. 

7. Crveno meso je klasificirano kao "vjerojatno kancerogeno za ljude". Što to točno znači?

Klasifikacija se temelji na ograničenim dokazima iz epidemioloških studija koje pokazuju postojanje veze između pojave raka debelog crijeva i potrošnje crvenog mesa. Temelj je sumnja jer konkretna potvrda i dokaz još nisu dostupni. 

8. Mesne prerađevine su klasificirane kao "sigurno kancerogene". Što to znači?

Ova se kategorija koristi za sve one tvari za koje postoje čvrsti dokazi da su štetne. U ovom slučaju postoje dokazi za povećan rizik od raka debelog crijeva. 

9. Prerađeno meso nalazi se u istoj skupini s duhanskim dimom i azbestom. Znači li to da je opasnost od njih jednaka?

Opasnost nije jednaka, ali se nalaze u istoj skupini jer se klasifikacija temelji na jačini znanstvenih dokaza, a ne na razini opasnosti. To samo znači da mesne prerađevine jednako dokazano izazivaju rak kao cigarete, ali ne i jednako često.

10. Koje su vrste raka povezane s konzumacijom crvenog mesa?

Najveća je povezanost s rakom debelog crijeva, ali javljaju se i rak gušterače te prostate u nešto manjoj mjeri.

11. Koje su vrste raka povezane s konzumacijom mesnih prerađevina?

Kao i kod crvenog mesa, najveći je rizik od raka debelog crijeva, ali spominje se i rak želudca iako za to još nema čvrstih dokaza.

12. Koliko ima slučajeva raka uzrokovanog crvenim mesom na godišnjoj bazi?

Prema posljednjim informacijama Svjetske zdravstvene organizacije, oko 34.000 smrtnih slučajeva od raka može se pripisati prehrani bogatoj crvenim mesom. Duhan je odgovoran za oko milijun bolesti sa smrtnim ishodom, od alkohola umire 600.000 ljudi na godinu, a više od 200.000 su ljudski gubitci uzrokovani onečišćenjem zraka. 

13. Može li se precizno odrediti visina rizika od jedenja mesa?

Studije svakako povezuju potrošnju crvenog mesa s povećanjem vjerojatnosti nastanka raka, ali dokaza još nema mnogo. U analizama stoji da se opasnost povećava proporcionalno s povećanjem količine pojedenog mesa. Zasad je dostupan podatak da se rizik raka debelog crijeva povećava za 18 posto sa svakom porcijom od 50 grama prerađenog mesa na dan, odnosno za 17 posto s dnevnom porcijom od 100 grama neprerađenog crvenog mesa. 

14. Jesu li neki ljudi izloženiji riziku od ostalih? Je li opasnost veća za djecu i starije?

Na ovo se pitanje još uvijek ne može odgovoriti zbog nedostatka raspoloživih informacija ili to znači da zapravo nema razlike u dobi i spolu.

15. Trebaju li svi preventivno prestati jesti crveno meso?

Meso je korisno za ljudsko zdravlje pa ga nije dobro u potpunosti izbaciti iz prehrane, dovoljno je tek ograničiti njegov unos na dnevnoj bazi jer je i otprije poznato da pretjerana konzumacija povećava smrtnost od srčanih bolesti te dijabetesa.

16. Zar trebamo jesti samo perad i ribu?

Mediteranska hrana mogla bi biti ključ za dug i zdrav život. Perad se također ne nalazi u rizičnoj skupini mesa. Kukci i žabe sadrže samo korisne nutrijente pa bi mogli biti odličan nadomjestak za crveno meso.

17. Trebaju li svi postati vegetarijanci?

Ovako stroga odrednica ne postoji niti se tomu teži. Meso nije isključivo loše, već sadrži i za zdravlje vrijedne tvari.

18. Jesu li neke vrste prerađenog mesa opasnije od drugih?

Vrlo je malo istraživanja provedeno na osnovi usporedbe različitih vrsta mesa tako da nije moguće precizno utvrditi je li, primjerice, pršut manje opasan nego hrenovke.

19. Jesu li ove klasifikacije redom rezultati studija Međunarodne agencije za istraživanje raka?

Skupina istraživača navedene agencije provela je više od 800 različitih studija na ovu temu te se može vrlo pouzdano zaključiti da su ispravne.

20. Je li dovoljno stručnjaka konzultirano za ovaj projekt?

U istraživanju crvenog i prerađenog mesa sudjelovalo je dvadeset dvoje stručnjaka iz deset zemalja.