Hinnerk Schulz–Hildebrandt, inženjer biomedicinske optike sa Harvard Medical School, stvorio je ovu iluziju kako bi pokazao kako funkcioniraju stanice koje prepoznaju boje u našem oku
Lifestyle
Komentari 1
Hinnerk Schulz–Hildebrandt, inženjer biomedicinske optike sa Harvard Medical School, stvorio je ovu iluziju kako bi pokazao kako funkcioniraju stanice koje prepoznaju boje u našem oku
Znanstvenici su osmislili zapanjujuću optičku iluziju kako bi pokazali koliko naša percepcija boja može biti lako iskrivljena. Na prvi pogled, optička iluzija se može činiti jednostavno.
No ako nekoliko sekundi pažljivo promatrate sliku, primijetit ćete da se boje mijenjaju između plavkaste i ljubičaste nijanse, ovisno o tome na koju točku se fokusirate.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:30
Hinnerk Schulz–Hildebrandt, inženjer biomedicinske optike sa Harvard Medical School, stvorio je ovu iluziju kako bi pokazao kako funkcioniraju stanice koje prepoznaju boje u našem oku.
On ju je uključio u istraživanje objavljeno u časopisu Perception, koje otkriva da naš mozak može pogrešno interpretirati boje.
- U ovom radu opisana je nova optička iluzija u kojoj se ljubičaste strukture (točkice) percipiraju kao ljubičaste u točki fokusa, dok se okolne strukture iste ljubičaste boje doživljavaju kao plavkaste - napisao je. 'Također, kako se udaljenost gledanja povećava, veći broj ljubičastih struktura (točkica) vraća se u ljubičasti izgled.'
Objasnio je da postoje tri vrste čunjića, odnosno stanica u oku koje detektiraju boje: L-čunjići, S-čunjići i M-čunjići.
Ta slova označavaju dugu, kratku i srednju valnu duljinu na koju su najosjetljiviji.
Na primjer, L-čunjići najbolje prepoznaju crvene tonove, dok S-čunjići detektiraju plave, a M-čunjići su najosjetljiviji na zelene i žute tonove.
Ove vrste čunjića nisu ravnomjerno raspoređene u oku i ne nalaze se jednako u svim dijelovima mrežnice.
U području najjasnijeg vida S-čunjići, koji prepoznaju plave tonove, gotovo su potpuno odsutni, objasnio je.
To znači da naše oči zapravo nisu toliko dobre u percepciji plave boje kao drugih boja - posebno kada gledamo izravno u nju, objasnili su stručnjaci.
- To obično ne primjećujemo - rekla je Jenny Bosten, vizualna neuroznanstvenica sa Sveučilišta u Sussexu za Scientific American. Zato što se naš mozak naučio ‘kalibrirati’ tu razliku.
U ovoj iluziji s devet točkica, naš mozak mijenja način na koji percipiramo boju kako bi se ona jasnije istaknula, objasnio je Schulz–Hildebrandt. To znači da na prvi pogled točkice i pozadina izgledaju prilično slično.
Naš mozak vidi tu kombinaciju i interpretira točkice kao 'ljubičastije' kako bi ih lakše razlikovao od pozadine.
Učinak da pojedine točkice postaju 'ljubičastije' dok okolne postaju 'plavije' može se čak vidjeti u stvarnom vremenu dok pomičete pogled po slici.
Međutim, učinak postaje slabiji kada se iluzija promatra iz veće udaljenosti.
- Kombinacija ovih mehanizama… dovodi do jedinstvene i impresivne vizualne ilustracije - napisao je.
'Uzorak ljubičastih objekata na plavkastoj pozadini izgleda ljubičasto samo ondje gdje promatrač izravno gleda. Na perifernom vidu percepcija prelazi u plavu. Kako se udaljenost povećava, mijenja se i broj objekata koji se doživljavaju kao ljubičasti.', piše Msn.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+