John Freeman: 'Ima li pobuna smisla? Da. A počinje u jeziku'

Jedne zime ugnijezdio se John Freeman u sigurnost svoga stana i poredao ispred sebe sva svoja oruđa za promatranje. Oboružan tim epistemološkim aparatima odvažio se na neobičnu avanturu - odlučio je zaroniti u stvarnost svijeta, onakvog kakav on jest. Nakon nekog vremena primijetio je duboko uznemirujuće stvari, koje su u njemu izazvale buru proturječnih osjećaja.

- Naglo napredovanje autokratskog ponašanja širom svijeta izazvalo je u meni bijes, poticaj, a onda antisocijalnost - piše Freeman (rođen 1974. u Clevelandu, Ohio), pa nastavlja:

- Svake noći ostajao sam dokasna, primjećujući promjene u zakonima svoje zemlje. Pronašao sam i usporedio lansirane tvrdnje koje su bile zasnovane na lažima. Pratio sam te izmišljotine dok su se uvlačile u javne rasprave i letjele ispunjene toplim zrakom te postale šuplje tvrdnje, koje su nekako dosegle visine prihvaćene istine.

Zamisli kao tvrdnje da je jedna skupina ljudi bolja od drugih. Da postoje takve stvari kao čisti Amerikanci. Čisti Talijani. Neko tko je suštinski Britanac. Ili Kinez. Da je svako osporavanje te čistote nasrtaj. Otišao sam na internet i vidio druge ljude koji su primijetili ovo uzdizanje laži, i otišao na proteste, gdje sam upoznao istomišljenike. Svijet je još jače gorio, piše Freeman.

Ovaj mladi američki pisac i književni kritičar, osnivač i urednik polugodišnjeg književnog časopisa Freeman’s, predavač na njujorškoj New School, odlučio se na “prevrednovanje svih vrijednosti”. Knjiga “Rječnik propasti” rezultat je tog prevrednovanja: riječ je o malom, džepnom izdanju od 168 stranica, na kojima su ispisani kratki eseji o ključnim pojmovima svijeta kako ih vidi naš autor. To su, ovim redom: uznemirenost, tijelo, građanin, pristojnost, okoliš, poštenje, davanje, nada, ja, pravda, ubijanje, ljubav, spomenik, pravila, optimizam, policija, pitanja, bijes, duh, učitelji, otimanje, glasanje žene, anonimnost, ti i zigot.

Ova knjiga je, po Freemanu, pokušaj da postavimo ključna pitanja. Tri glavna su: Što ako je naša sposobnost imaginacije (zamišljanja) toliko oštećena informativnim ozračjem našeg doba da samo vidimo uništenje? Što ako je izobličavanje naše sposobnosti da zamišljamo sadašnjost upravo ono što vlade i moćnici rade da bi nas kontrolirali?

Treće pitanje autor definira ovako: “A što ako vam kažem da imamo moć da promijenimo to? Vjerujem da imamo. Prihvaćanje te moći zahtijeva radikalnu promjenu perspektive. Da bismo to uradili, moramo se domoći oruđa koje je uništeno pred našim očima - jezika - prigrliti ga i redefinirati što znači građanska etika u ovom trenutku. Ne moramo tražiti izraze koji su obesmišljeni ciljanom upotrebom; moramo se domoći riječi koje imaju tu mogućnost u sebi i početi ih iznova koristiti.

Korištenje tih riječi učestalo, pažljivo i u punom značenju - iako je to u početku u našim glavama - na kraju će dovesti do akcije”. “Kako biti dobar u loša vremena? Kako reći istinu? Simptom je naše trenutačne katastrofe da se takva pitanja moraju postaviti, ali John Freeman je, nasreću, u potrazi za odgovorima. Naoružan poezijom i sposobnošću da misli u jeziku, on se u svojim esejima bori njegovom etičkom dimenzijom. Jezik je Freemanova glavna briga, jer tu sve borbe počinju i završavaju se, i on traži načine da ga povrati i obnovi sve što je oštećeno pod naletima zla i gluposti. Pitat će vas netko jednog dana što ste čitali 2019., kad je izgledalo da sve propada, i biće vam važno reći: “Rječnik propasti Johna Freemana”, napisao je Aleksandar Hemon. Treba provjeriti tu tezu.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Pokretanje videa...

13:31

zenzacija17