Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
11 komentara

Kad je temperatura dva dana oko 35⁰C, raste rizik za infarkt

Nagle promjene atmosferskog tlaka ljeti najveći su neprijatelj srčanim bolesnicima jer mogu izazvati srčani udar ili ga ubrzati, upozorava kardiolog dr. Dražen Šebetić

Foto: Borna Filic/PIXSELL
11 komentara

Nagle promjene atmosferskog tlaka češće uzrokuju srčani udar koji zahvaća desnu koronarnu arteriju (donja srčana stijenka), što se lako uočava u hitnim službama uoči velikih padova atmosferskog tlaka koji su češći ljeti - kardiolog dr. Dražen Šebetić,  dodajući da su kod srčanih bolesnika i starijih ljudi fiziološke prilagodbe smanjene zbog uznapredovale ateroskleroze krvnih žila.

POGLEDAJTE VIDEO:

- Najveći broj hitnih kardioloških stanja evidentirano je upravo u vrijeme naglih promjena meteoroloških parametara, osobito pri naglom padu atmosferskog tlaka, porastu vlažnosti ili tijekom naglog zatopljenja ili zahlađenja. U vrijeme naglih vremenskih promjena može doći do promjena krvnog tlaka i pulsa. Takve promjene mogu utjecati na opće stanje starijih ljudi te dovesti do različitih poremećaja, od najobičnije slabosti pa sve do gubitka svijesti.

Ordinacija.hr | Autor: Ordinacija.hr Foto: Ordinacija.hr

Pacijenti protiv promjena atmosferskog tlaka ne mogu ništa, ali protiv svojih nezdravih navika mogu učiniti puno - pušenja ili nedovoljnoga kretanja - nabraja kardiolog. Većina bolesnika, ako kod njih nema znakova težeg oštećenja srca i redoviti su u terapiji, dobro reagira na atmosferske promjene.

Vrućina, odnosno visoka temperatura zraka, kod kroničnih bolesnika izravno utječe na srce i krvni tlak, te izaziva širenje krvnih žila, što dovodi do sniženja krvnog tlaka i ubrzanog rada srca.

OPASNO ZA ALERGIČARE Spavate li uz ventilator? Prijeti glavobolja, bolovi u mišićima

- Širenje krvnih žila uslijed visoke temperature sprečava preveliko zagrijavanje tijela, no njihovo širenje povećava i količinu krvi unutar cirkulacijskog sustava, pa tako i krv koja dolazi u srce. Ako otprije postoji slabost ili popuštanje srčanog mišića, dolazak dodatne količine krvi pretjerano opterećuje bolesno srce i pogoršava simptome.

Foto: Borna Filic/PIXSELL

Širenje krvnih žila ujedno je uzrok i nižeg tlaka kod velikih vrućina, a do istih tegoba s tlakom može dovesti i dehidracija. Stoga je potrebno redovito piti tekućinu. Na oprezu trebaju biti oboljeli koji uzimaju lijekove za visoki tlak jer može doći do njegova pretjeranog pada - savjetuje Šebetić.

Hipokrat je još prije više od dva tisućljeća utvrdio da se više umire u zimskim mjesecima, ali i da nagli nastup jake vrućine ljeti djeluje nepovoljno za tijelo - ističe izv. prof. prim. dr. sc. Mario Ivanuša.

Foto: Privatan album

- Ništa se nije promijenilo: izvanbolnički zastoj srca javlja se češće (16 posto) ako je dnevna temperatura viša od 35°C tijekom dva uzastopna dana - govori dr. Ivanuša. Veća smrtnost objašnjava se nedostatnim snižavanjem temperature tijela tijekom noći, budući da se tijelo nema mogućnosti oporaviti od stresa nastalog zbog jake vrućine - kaže.

Foto: Dreamstime

Stariji od 60 godina, ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretili te oni s bolestima srca i krvnih žila ili respiratornog trakta imaju visoki rizik razvoja komplikacija tijekom jakih vrućina, budući da navedena stanja djeluju na razvoj dehidracije te sposobnost tijela za regulaciju topline. Ljudima s bolestima srca i krvnih žila stres zbog jake vrućine pojačava dehidraciju, a jedan stupanj porasta tjelesne temperature može izazvati porast frekvencije srca i do 30 otkucaja u minuti.

BILA JE NEPOKRETNA Majka petero djece sa 340 kila pala na 69 i opet naučila hodati

Ovo može biti problem ako je već oštećena srčana funkcija, u starijoj životnoj dobi i kada je zbog procesa starenja oštećena regulacija tjelesne temperature, ili kod ljudi koje uzimaju kroničnu terapiju – pojedine lijekove za liječenje povišenog krvnog tlaka, depresivnog sindroma ili slično.

SAVJETI DR. ŠEBETIĆA ZA SRČANE BOLESNIKE:

- Ne izlažite se visokim vanjskim temperaturama od 10 do 17 sati te izlazite samo rano ujutro i kasno uvečer

- Ako je moguće, boravite u klimatiziranim prostorijama u kojima je temperatura između 22 i 24°C

- Uzimajte tekućinu, preporuka je 30 mililitara na kilogram idealne tjelesne težine (na 70 kilograma oko 2 litre na dan)

- Uzimajte redovito propisanu terapiju i prije vrućina javite se kardiologu za eventualnu izmjenu terapije

Zdravi ljudi moraju adekvatno hidrirati tijelo i uzimati dovoljnu količinu tekućine, najbolje vodu ili biljne čajeve, a manje sokove i napitke s kofeinom. U 24 sata dovoljno je popiti 30 ml vode po kilogramu idealne tjelesne težine, što za čovjeka od približno 70 kilograma iznosi oko dvije litre. Ako uzimate diuretike ili se pojačano znojite, pijte dodatnih pola litre na dan. Napici koji se uzimaju ne smiju biti ni odveć hladni ni topli nego moraju biti normalne, sobne temperature, kaže dr. Šebetić.  
 

Bježite sa sunca
Split: Spas od vrućina posjetitelji pronašli na plaži Bačvice | Autor: Miranda Cikotic/PIXSELL Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

Nikako se nemojte izlagati suncu i vrućini u najtoplijem dijelu dana. Ista pravila vrijede i za srčane bolesnike. Oni sa slabošću srca moraju izbjegavati boravak na izuzetnim vrućinama. Bolesnici koji inače uzimaju lijekove/sredstva za mokrenje osobito moraju paziti kad se uz to pojačano znoje jer se postojeća bolest može pogoršati - dolazi do smanjenja cirkulatornog volumena, veće viskoznosti krvi (gustoće), češće se pojavljuju tromboze i infarkt.

Klima je odličan pomagač

Klima-uređaji su vrlo dobri za srčane bolesnike ako su postavljeni na umjerenu temperaturu. Ne smiju se postavljati na preniske temperature nego one uobičajene, koje imamo tijekom godine, od 22 do 24°C. Preniske unutarnje temperature mogu izazvati negativne posljedice za organizam, zato treba paziti da, kad su vani ekstremno visoke temperature, temperatura unutra nije niža više od 5-7 stupnjeva nego vani. Ako je vani 30, idealno je da klimu namjestite na 23°C. 

Prehrana

Foto: 123RF
Prehrana treba biti sezonska i umjerena jer unošenje velike količine hrane izazvat će oslobađanje velike količine energije, koja postaje toplinska energija. To, naravno, pojačava učinak koji već stvara visoka vanjska temperatura te dovodi do pojačanog znojenja, što može dovesti do dehidracije i daljnjih komplikacija. 

 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message