![Kako prepoznati toplinski udar? Najprije se javlja - iscrpljenost](https://img.24sata.hr/lE0v18W0M61cjbXT7aMejabHr-I=/414x267/smart/media/images/2017-29/suncanica_dremas.jpg)
Kad ste dulje izloženi suncu, najčešće se prva javlja iscrpljenost. Zbog toga se toplinski udar može lako 'sakriti'. Prepoznajte ga na vrijeme jer može biti opasan po život
Lifestyle
Komentari 3Kad ste dulje izloženi suncu, najčešće se prva javlja iscrpljenost. Zbog toga se toplinski udar može lako 'sakriti'. Prepoznajte ga na vrijeme jer može biti opasan po život
Toplinski udar prepoznat ćete po visokoj temperaturi, osjećaju groznice, vrućoj, suhoj i crvenoj koži, nedostatku znojenja, ubrzanom pulsu, žeđi, mučnini i/ili povraćanju, otežanom površnom disanju, dezorijentiranosti pa čak i gubitku svijest.
Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala, ističe HZJZ.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Ponekad ga nije lako prepoznati jer simptomi mogu sličiti nekoj drugoj bolesti, recimo mogu se lako zamijeniti za groznicu. No kad ste dulje izloženi suncu, najčešće se prva javlja iscrpljenost. Zbog toga se toplinski udar može lako “sakriti”. Ako se ne prepoznaje na vrijeme, može biti opasan za život. Zbog toga ga treba brzo prepoznati i pozvati Hitnu pomoć.
Nakon što pozovete Hitnu, stavite oboljelog u hlad pa ga hladite polijevajući vodom ili mašući lepezom.
Strujanjem zraka će tjelesna temperatura lakše pasti. Ako je oboljeli pao u nesvijest, okrenite ga na bok da se ne uguši vlastitim jezikom, a ako je prestao disati, započnite s oživljavanjem. Nikako ne smijete onome tko je doživio toplinski udar stavljati led na kožu niti hladiti ledenom vodom.
U mozgu se nalazi centar za termoregulaciju koji putem drugih mehanizama održava temperaturu tijela, no u slučajevima dugotrajnog ili kratkotrajnog izlaganja visokim temperaturama može doći do sloma tih termoregulacijskih mehanizama. Najvažniji termoregulacijski mehanizam je znojenje koje prestaje pa zbog toga tjelesna temperatura u 10-15 minuta može porasti na 41°C.