Kako su Gavrilović proizvodi postali naša kulturna baština

“Ova ili nikoja” slavna je Šenoina rečenica koja se mogla čuti među starim Zagrepčanima kad su birali salamu, kako bi rekao zagrebački književnik Zvonimir Milčec. “Ova” se odnosila na Gavrilovićevu Zimsku salamu ili, kako su je tad nazivali, Hrvatsku salamu.

Ostalo je povijest, odnosno neraskidiva ljubav gurmana i jedinstvene mesne industrije u Hrvatskoj te jedne od rijetkih takvih, obiteljskih tvrtki u svijetu. A kad se vratite na početak cijele priče, bit će vam jasna tajna uspjeha ovog hrvatskog brenda, jednog od začetnika kulturne baštine u Hrvata.

Iza njega stoji devet generacija jedne obitelji, više od tri stoljeća proizvodnje vrhunskih mesnih delicija, desetljeća usavršavane hrvatske proizvodnje te mnogobrojne nagrade i priznanja.

Prvi Gavrilovići u Petrinju se doseljavaju krajem 17. stoljeća, bježeći pred Turcima te se braća počinju baviti mesarskim zanatom. U 18. stoljeću, nakon protjerivanja Turaka, Petrinja postaje središte cehovskog obrta za cijelu Krajinu. Ceh je osnovan 1773. godine i od osam mesara u cehu, koji su tad bili registrirani, čak tri su se prezivala Gavrilović.

Od 80-ih godina 19. stoljeća, kad se počela proizvoditi Gavrilović Zimska salama, obavezno se servirala u mnogim kućama više srednje i više staleži. Novine izvještavaju o tome kako “Prva hrvatska tvornica salame, sušena mesa i masti” potiskuje stranu konkurenciju svojim vrsnim proizvodima kao što su suha mesa, slanine, mast.

Zimska salama

Malo se danas zna da su u stvaranju Gavrilovićeve Zimske salame isprva sudjelovali i Talijani. U Petrinji su od kraja 19. stoljeća pa sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća bile dinastije mesarskih maestra, među kojima su i mnogi Talijani iz okolice Udina, koji svoje prste, iskustvo i znanje drže umiješane u poznatim Gavrilovićevim slasnim salamama.

Članovi obitelji Cimbaro iz okolice Udina iskoristili su ponudu iz Petrinje koja se sezonski poklopila s njihovim osnovnim poslom, pa su tako tri generacije te talijanske zidarske obitelji zimu provodile u malom gradu Petrinji i pripremali razne mesne specijalitete. Od prosinca pa do veljače proizvodile su se šunke, hrptenice, zavratnjaci i pleća, a od kobasica se posebno isticala salama, za čiji je osobiti okus zaslužna jaka zimska hladnoća.

Tako će ta salama, koja se počinje proizvoditi već šezdesetih godina 19. stoljeća, s vremenom dobiti ime prema godišnjem dobu proizvodnje - Zimska. Salama se radi samo od najkvalitetnijeg mesa, zrenje je dugotrajno, slično kao i u postupku proizvodnje glasovitog i originalnog francuskoga konjaka.

Simbol okupljanja

Gavrilovićevi prehrambeni proizvodi oduševljavaju tradicionalnim okusom, inovativnim rješenjima i privlačnim dizajnom s kojeg se tradicionalno osmjehuje djevojčica Jelica, koja je rad znamenitog umjetnika Andrije Maurovića.

Legendarna Zimska, Čajna kobasica, povijesne jetrene paštete, mesni doručak te ostale delicije postali su simbol okupljanja za obiteljskim stolom u Hrvatskoj i diljem svijeta, pa se gurmani i dan danas, birajući salamu, odlučno slažu s riječima starih Zagrepčana: “Ova ili nikoja!”

Kulenov cvijet

Premium salame u liniji nostalgičnog imena Croatica – Kulenov cvijet, Cvit Dalmata, Fiore salamino i Primorska rožica – svojim okusom odražavaju specifičnost našeg podneblja. Kulen je nekoć bio vezan striktno uz posebno važne društvene i obiteljske događaje u Slavoniji te se služio jedino tada.

Gavrilovićev Kulenov cvijet je salama šireg promjera, spravljena od fino usitnjenog svinjskog mesa i kombinacije tradicionalnih začina u kojoj dominira ljuta paprika, sušena na idealnoj temperaturi i vlazi zraka te dimljena na bukovu drvu.

Pruža potpuni užitak uz vrhunske autohtone hrvatske sireve, poput mekog Škripavca, tvrdog Paškog sira, a u pikantnijem scenariju s dimljenim sirevima. Za pravi domaći ugođaj možete je poslužiti sa svježim sirom i vrhnjem začinjenim crvenom paprikom i češnjakom.