Obavijesti

Lifestyle

Komentari 0

Karakaš i Novak su rock zvijezde domaće knjiženosti

Karakaš i Novak su rock zvijezde domaće knjiženosti
1

Šefica Naklade OceanMore, Gordana Farkaš Sfeci o Frankfurtskom sajmu, Knausgardu, kontroverzi oko dodjele Nobela, domaćim autorima, novim izdanjima...

VIDEO

Razgovaramo s Gordanom Farkaš Sfeci, osnivačicom i glavnom urednicom Naklade OceanMore.

Nedavno ste se vratili iz Frankfurta, na tamošnjem sajmu knjiga napokon ste i uživo upoznali Karla Ovea Knausgarda, jednog od najpopularnijih stranih autora koje objavljujete. Kako je izgledao taj susret? 

Već četiri-pet godina pokušavamo dovesti Karla Ovea Knausgaarda u Hrvatsku, tako da se to gotovo pretvorilo u nemoguću misiju, no ove godine Norveška je bila zemlja partner Frankfurtskog sajma i u sklopu toga bili su deseci različitih događanja u cijeloj Njemačkoj, novi prijevodi norveških autora, izložbe, paneli itd., a početkom ljeta potvrđeno je da je Karl Ove gost sajma. To me je zaintrigiralo, prvo Frankfurt je blizu, a možda je i red da prvi put u životu i posjetim taj najvažniji svjetski sajam knjiga te usput pozovem Knausgarda u Hrvatsku.

Dok sam smišljala što da radim, došla je pozivnica norveške vlade da dođem na gala otvaranje sajma, naime pozvali su sve Knausgardove nakladnike širom svijeta. To je bilo baš predivno i činilo se obećavajućim. Tog utorka u 17 sati u dvorani je bilo 2000 ljudi, nazočili su norveška princeza i princ, premijerka, ministrica kulture, njemački ministar vanjskih poslova... Vrlo gala priredba, svi su držali smislene i angažirane govore, princeza je recitirala, mi smo bili jedini iz Hrvatske, stvarno gala... Ali su ujedno meni potonule sve lađe jer sam shvatila da se do Knausgarda ne može doći.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.

Nakon ceremonije otvaranja sajma i posjeta Norveškom paviljonu, kratkog koktela i programa, gdje su još bili prisutni norveški dužnosnici, ali više ne i pisac, izišla sam, kišilo je, ‘Moja borba 2’ u torbi, s malo nade da možda sutra budem bolje sreće. I onda, čekajući kolegicu da zajedno krenemo u hotel, prema meni se približavao Knausgard u društvu supruge, nisam mogla vjerovati? Karma? Što li? Pristupila sam im, predstavila se, u nekoliko rečenica objasnila da ima veliku i vjernu publiku u Hrvatskoj te ga zamolila, ako ikako može, da nam dođe 2020. Rekao je da će nastojati i da su mu naša izdanja predivna, a sutradan nakon što je imao javni intervju s direktorom sajma, uspjela sam mu još uručiti i pismeni poziv, nakon čega su nahrupili novinari i čitatelji s knjigama za potpis.

Vaši dojmovi o Frankfurtu?

Frustrira me ta veličina, predimenzioniranost, ove godine su imali više od 300.000 posjetitelja, svi s plaćenim ulaznicama, 7500 izlagača iz 104 zemlje, što da radim s tim brojkama? Ali lijepo je bilo vidjeti kako su npr. agenti posvećeni svojemu poslu, ne samo da znaju sve o knjizi koju pokušavaju prodati, nego su te knjige i pomno pročitali. Što se tiče biznisa, stvarno se radi od 9 do 18, svakih pola sata novi klijent i tako svaki dan.

Tamo se sklapaju neki poslovi u veličinama za koje moja tvrtka nema ni interesa, a niti može biti dorasla baš tom velikom biznisu. Ali mi smo objavili više od stotinu naslova, od toga više od dvadeset bestselera, a da nitko nije nikad bio u Frankfurtu. Jer otkad postoji internet, sve vam je dostupno, sve tiskovine, specijalizirani časopisi za knjigu, za književnost, top-ljestvice, do svakog agenta i pisca možete doprijeti mailom, i to sve iz mira vlastite radne sobe. Pa da biste našli dobru knjigu sigurno ne morate u Frankfurt.

Tijekom svih ovih godina stekli ste i glas urednice koja ‘ima nos’ za buduće nobelovke/nobelovce, no ove godine rukavicu vam je bacila ekipa iz Frakture (uz pomoć žirija Švedske akademije). Spremate li se za revanš?

Ahh... Tog drugog tjedna u listopadu uvijek je napeto i velika su iščekivanja. Čestitam Frakturi, rade marljivo i predano te onda, naravno, mora doći satisfakcija i lijepo im se ove godine potrefilo. Jer od Švedske akademije svake godine možeš biti potpuno iznenađen, šokiran, u čudu. Kako već intenzivno, 20 godina, pratim njihove odluke, mislim da imaju neku unutarnju čvrstinu i postojanost, bez obzira na dvojbe koje često izazivaju prijepore u cijelom svijetu. Trenutačno imamo dva autora u koja čvrsto vjerujem da su potencijalni nobelovci: László Krasznahorkai, pisac čije je djelo toliko moćno, sveobuhvatno, teško pristupačno da ga zaista nema na svijetu, i Karl Ove Knausgard, koji još nema ni 50 godina, a čije pisanje u heksalogu ‘Moja borba’ spada u ono najbolje što trenutačno ljudski um i ljudska ruka rade na području književnosti. Ta dva autora percipirana su u cijelom svijetu kao pisci koji nose svijet na svojim plećima i to mora jednog dana biti nagrađeno.

Vaš komentar ove godine proglašenih dobitnika - Olge Tokarczuk i Petera Handkea?

Nesretno je što je Nobel Olge Tokar- czuk gotovo zasjenjen Handkeovim, ali nadam se da će doprijeti do što većeg broja čitatelja i to je baš veliki benefit Nobelove nagrade - da te prevedu na većinu svjetskih jezika i da te čitaju. Handkeu nagrada sigurno kasni, pa i 30-ak godina, ali raznorazna moraliziranja koja je izazvala nisu u kontekstu Nobelove nagrade za književnost koju se često želi ispolitizirati i upregnuti u patetičnu savjest svijeta.

Koliko književne nagrade, bilo one inozemne, bilo domaće, utječu na prodaju knjiga u Hrvatskoj? Ako da, koje bi to nagrade bile?

Teško mi je procijeniti, ali morala bih vjerovati da sve relevantne hrvatske književne nagrade koje je npr. dobio Novakov ‘Ciganin’ jesu pridonijele većem interesu i boljoj prodaji. Sigurno jesu, oduvijek smatram da svi dionici u knjižnom poslu trebaju isticati nagrade od nakladnika, knjižara i pogotovo medija.

Moramo stvoriti klimu da kad knjiga dobije nagradu Đalski ili Nazora ili Kamova..., da to automatski diže interes i prodaju. S dobivenom nagradom knjiga je izdvojena, ona je već prošla određenu selekciju i tu se nema što više misliti, trebate je pročitati. Tako je vani, tko dobije Bookera ili Goncourta to se ništa više ne razmatra, kupuje se i čita, i to bi bilo predivno da se jednog dana desi i kod nas.

Tek tu i tamo objavljujete knjige domaćih autora/ica, iako su se Kristian Novak, pa i Damir Karakaš pokazali i kao u Hrvatskoj prodajno potentniji autori i od zvučnih inozemnih imena?

Tu i tamo je prošlost jer zadnjih nekoliko godina uredno smo objavljivali domaće autore, a 2020. ih imamo čak pet. Kristian Novak je zaista izdavački fenomen jer se i tri godine nakon objavljivanja njegovi romani jako dobro prodaju (‘Ciganin, ali najljepši’ prodan je u 11.000, a ‘Črna mati zemla’ u 5000 primjeraka) i postali su naši najjači longseleri. Karakaševa ‘Proslava’ na istom je putu, jer nakon samo dva mjeseca po objavljivanju tiskali smo i 2. izdanje u 2000 primjeraka.

Tako da mi je drago kad se čitaju i domaći pisci, oni mogu biti u interakciji s publikom i tako si otvoriti vrata za buduće romane. Obojica odrađuju sjajan posao, poput rock’n’roll zvijezda obišli su cijelu Hrvatsku, gostovali po svim knjižnicama, festivalima, što je na korist cijelom društvu. U času kad čitanje posustaje uslijed terora tehnologija, oni su pravi prosvjetitelji i publika to cijeni.

Vaši novi naslovi....

Ovih dana objavili smo knjige dvije naše sjajne kratkopričačice, Alice Munro, najznačajnije autorice na sjevernoameričkom kontinentu, i Luciu Berlin i njezinu zbirku priča ‘Večer u raju’, te kratki roman Lydie Davis ‘Kraj priče’. Tu je i novi roman Austrijanca Roberta Seethalera ‘Polje’, koji je već hrvatska publika zavoljela preko romana ‘Čitav jedan život’. Do kraja godine objavit ćemo i knjige dva zanimljiva njemačka autora.

Prvi je Arno Geiger čiji roman ‘Pod planinom Drachenwand’ govori o pojedincu u vrtlogu povijesti, o mrtvima, preživjelima i ljubavi tijekom mračnog perioda 2. svjetskog rata, koji je bio u samom vrhu popularnosti 2018. i dobio pregršt izvrsnih kritika. Drugi je Markus Orths s romanom ‘Max’, koji pripovijeda o životu jednog od najvećih umjetnika 20. stoljeća - Maxu Ernstu, poznatom dadaistu i pioniru nadrealizma koji se opirao društvenim normama - kroz priču o njegovih šest ljubavi.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Pokretanje videa...

12:46
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 0
VIDEO

Ljudi koje volimo, prvi je roman domaće spisateljice Deni Balete
RECENZIJA KNJIGE

Ljudi koje volimo, prvi je roman domaće spisateljice Deni Balete

Neću lagati, imala sam velika očekivanja jer, iako je poezija drugačija književna vrsta, Deni je s njima ljestvicu postavila poprilično visoko. Nažalost, moja očekivanja nisu ni približno ispunjena...

Neobični događaj sa psom u noći, autora Marka Haddona
RECENZIJA KNJIGE

Neobični događaj sa psom u noći, autora Marka Haddona

Ne mogu sakriti entuzijazam koji se pojavi svaki put kada nekome pričam o ovoj knjizi. Čak i kada sam završila s čitanjem, veselo sam došla dečku i dala mu svoj verbalni osvrt koji nije tražio
Percy Jackson i bogovi Olimpa - Kradljivac groma, Rick Riordan
RECENZIJA KNJIGE

Percy Jackson i bogovi Olimpa - Kradljivac groma, Rick Riordan

Dok su različite generacije diljem svijeta očarane knjigama poput Harry Pottera, Oksa Pollock, Sumrak saga i nalik tome, ja sam opsjednuta Percy Jacksonom