Uvriježeno je mišljenje da kupovanje luksuznih proizvoda podiže osjećaj vrijednosti, no istraživanje na Boston Collegeu i Harvard Business School pobija tu tvrdnju
I BOGATI PLAČU
Kupovanje skupih stvari ne čini nas sretnima, upravo suprotno
Osnova procesa kupovanja je vjerovanje da će nam nova stvar unaprijediti život, to je baza koja nas vodi u ovoj danas čestoj aktivnosti. Uz to imamo i uvriježeno mišljenje da ćemo si time podići samopouzdanje, odnosno osjećati se bolje. No očito to nije tako, rezultati su istraživanja i studije tima na Boston Collegeu i Harvard Business School. Finalni je zaključak da, za većinu nas, skupa ili luksuzna stvar koju smo kupili na nas ne djeluje niti pozitivno niti neutralno, već se radi toga na koncu samo osjećamo loše. I to ne radi toga što smo potrošili puno novca (jednako se osjećaju svi, bez obzira na stanje u novčaniku), razlog je puno kompleksniji i dublji.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:50
Prijašnja istraživanja podržavaju činjenicu da konzumenti kupuju luksuzne stvari jer im daju osjećaj statusa i unutarnje sigurnosti, no malo je istraživanja koja otkrivaju osjećaju li se konzumenti uistinu tako kad koriste taj luksuz koji su kupili.
- Zanima nas jesu li skupe stvari uistinu pojačivač samopouzdanja i osjećaja unutarnje sigurnosti, ili su tu neke neočekivane posljedice uživanja u luksuzu - istaknula je Nailya Ordabayeva, autorica studije na Boston College’s Carroll School of Management.
Na njihovo iznenađenje, ispitanici su otkrili da kupovina luksuznog predmeta nije ono što su očekivali. Naime, otkrili su nesklad između toga što luksuz predstavlja i onoga kako se oni nakon svega osjećaju - kao da taj skupi proizvod nije isporučio dobar unutarnji osjećaj, koji su očekivali.
- Taj sindrom prozvali smo "prevarantski sindrom luksuzne kupovine" - komentirala je Ordabayeva. Studija je potvrdila da je taj sindrom zabilježen kod ispitanika bez obzira na dob i ekonomski status. Naime, dvije trećine od 1000 ispitanika potvrdilo je da im kupnja luksuzne stvari daje osjećaj neautentičnosti, kao da je njihov pravi identitet u suprotnosti sa skupoćom i imidžem proizvoda kojeg su kupili.
Ordabayeva je istaknula da isto vrijedi i za luksuzne stvari koje ljudi koriste u privatne svrhe, na primjer luksuznog seruma za njegu lica, kojeg nitko ne vidi, za razliku od skupe torbe koju šećemo po vani.
Studija je ujedno otkrila da ljudi koji imaju urođeni osjećaj da zaslužuju najbolje stvari u životu imaju najmanji nivo "prevarantskog sindroma luksuzne kupovine". Odnosno, ako misle da zaslužuju najbolje i da su vrijedni toga, kod njih će osjećaj nakon luksuzne kupovine biti bolji.
Usprkos otkrićima, Ordabayeva vjeruje da i dalje ponekad ima smisla nositi skupe stvari:
- Postoje čvrsti dokazi o vezi društvenog statusa i luksuza. Na primjer, ako idete na razgovor na posao, vjerojatno ćete poželjeti nositi nešto skuplje, kako biste impresionirali budućeg poslodavca. Imat će osjećaj da bolje radite i da ste upravo svojim radom zaslužili tu skupu torbu ili sat - objasnila je.
Također, studija otkriva da se bolje osjećamo pri kupnji luksuza, kad smatramo da taj proizvod uistinu zaslužujemo. Ova manipulativna retorika jedna je od najjačih u doba self-care ere u kojoj živimo.
U skladu s time, brendovi mijenjaju komunikaciju i postavljaju luksuz kao nešto što će nam pomoći u životu, nešto što trebamo. Poznavajući svijet marketinga, koji će napraviti sve kako bismo i dalje kupovali, čak i potpuno nepotrebne nam stvari, treba znati da je čitav taj sistem itekako programiran.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
13:31
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
