Lifestyle

Komentari 12

Ledena turistička meka: Put na Antarktiku sve je popularniji

Ledena turistička meka: Put na Antarktiku sve je popularniji

Broj turista na Antarktici povećao se za 50 posto naspram prošle četiri godine, a turističke agencije se bore u utrci da zarade na tom trenutnom trendu

Godine 2020. obilježava se 200 godina od kako je Nathaniel Palmer otplovio na Antarktiku, što je čini važnom godinom za sva putovanja na to mjesto. Putnike zanima i ekskluzivno iskustvo Magellan Explorera, ekspedicijskog broda izgrađenog za Antarktiku i prvog malog putničkog broda koji će ponuditi pojedinačne kabine koje su napravljene lani.



Više od 56 tisuća turista posjetilo je Antarktiku u sezoni 2018./2019., što je rast za 53 posto naspram broja ljudi koji su bili tamo od 2014. do 2015., piše Business Insider.

Iako je to u shemi globalnog turizma relativno mala brojka, no Antarktika je općenito i manje tržište zbog svoje udaljenosti, vremena putovanja i troška.

- Prosječna cijena putovanja je 11 tisuća dolara, što nije baš prosječna cijena turističkog paket aranžmana u svijetu - kaže Tom Stieghorst.

Cijene su vrtoglave

Cijene turističkog aranžmana za Antarktiku variraju od 5.500 do 96.100 dolara, ovisno o zemljama iz kojih dolaze turisti. Čak 98 posto turista na Antarktiku dolaze brodovima iz Južne Amerike.

Prema Adventure Lifeu, turističkoj agenciji koja organizira putovanja na Antarktiku, najkraći put traje šest dana na krstarenju Express Air. 

Greenhouse in Antarctica

Luksuzna putovanja na Antarktiku sve su popularnija među financijskom elitom, pa će oni tako u 2020. i 2021. moći rezervirati krstarenja s vanjskim grijanim igluima.

Među posjetiteljima je 33 posto turista iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Slijede Kinezi sa 16 posto i Australci s 11 posto udjela u ukupnim posjetama na Antarktiku. Turisti se moraju pridržavati striktnog kodeksa ponašanja kako ne bi narušili prirodno okruženje na Antarktiku. Velikim brodovima koji prevoze više od 500 turista nije dozvoljeno uploviti u tu regiju.

Ekstremni uvjeti najhladnijeg kontinenta zemlje

Ovdje svijet završava, ali počinje sve drugo, turistički je slogan kojim se može podičiti ledeni kontinent koji je u posljednjih nekoliko godina postao hit destinacija. Zbog nagnutosti Zemljine osi i njenog kruženja oko Sunca, polovi dobivaju manje sunčeve energije i topline od ostatka Zemlje. Posljedica toga je da polovi imaju samo dva godišnja doba: zimu i ljeto.



Antarktika je najhladniji kontinent na Zemlji. Prosječna godišnja temperatura kreće se u rasponu od -10 °C u obalnim područjima do -60°C u najvišim dijelovima unutrašnjosti. U neposrednoj blizini obale  temperatura se  može popeti do +10°C, a zimi pasti i do -40°C. U višim dijelovima unutrašnjosti temperatura se može „popeti“ do -30°C, a zimi pasti i ispod -80°C!

Najniža ikada izmjerena temperatura na Zemlji zabilježena je  21. srpnja 1983. godine upravo na Antarktici, na ruskoj istraživačkoj postaji Vostok, i iznosila je -89,2°C.

REUTERS



Tijekom ljeta na Antarktici živi nekoliko tisuća ljudi, dok zimi ta brojka pada na nekoliko stotina. Na Antarktici postoje dva mjesta koja su trajno naseljena civilima – argentinska baza Esperanza i naselje Villa  Des Estrellas, koje pripada Čileu. Prvo od njih steklo je određenu slavu kada je 1978. godine u njemu na svijet došla prva osoba ikada rođena na Antarktici, Emilio Marcos Palma, dok je potonje svojevrsna turistička atrakcija zbog poštanskog ureda koji u njemu djeluje ljeti – pa tako mnogi hrle kako bi poslali pismo ili razglednicu iz daleke Antarktike, a filatelisti kako bi sakupili koju zaista originalnu  poštansku marku.

Antarktika nije ničija

Sporazumom u Washingtonu 1959. zaključeno je da se Antarktika može iskorištavati samo u miroljubive svrhe; zabranjeno je uspostavljanje vojnih uporišta, eksperimentiranje ikakvim oružjem, osobito nuklearnim, i držanje radioaktivnih tvari.

Zbog toga ovaj kontinent nitko ne posjeduje i na njoj nema država, već je meridijanima podijeljena na sektore koji pripadaju Argentini, Australiji, Čileu, Francuskoj, Norveškoj, Novomu Zelandu i Velikoj Britaniji.



No Antarktički je ugovor, sklopljen 1958. godine, te zahtjeve za teritorijem ˝zamrznuo˝, pa tako su politički odnosi na Antarktici i dalje nerazriješeni, te njome upravlja vijeće od 28 država koje ju teži održati kao demilitariziranu zonu u kojoj vlada sloboda znanstvene suradnje.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Najčitaniji članci