Najbolja prevencija je pranje ruku, najčešći simptomi su probavne smetnje i visoka temperatura, a najvažnije je piti dovoljno tekućine da ne bi došlo do dehidracije, upozorava dr. Jelena Boneta
ZARAZNI SMO 10 DANA
Ljetne enteroviroze: Simptomi i moguće opasne komplikacije
Enteroviroze se češće javljaju u toplijim dijelovima godine, ljeti i početkom jeseni. Najčešće pogađaju djecu od 4 do 12 godina i traju od 3 do 10 dana, u prosjeku 7 dana, kaže nam dr. Jelena Boneta, spec. epidemiolog iz Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
- Enteroviroze su bolesti koje uzrokuju enterovirusi, a oni se izlučuju slinom i stolicom pa se prenose feko-oralnim i oralnim putem. Možete se zaraziti ako ste izloženi bliskom kontaktu s oboljelim – dodirivanju i rukovanju, kao i dodirujete li površine na kojima se nalaze virusne čestice i nakon toga dodirujete oči, usta i nos neopranim rukama. Prenose se i mijenjanjem pelena inficirane djece, ako nakon toga dodirujete oči, nos i usta neopranim rukama te pijenjem kontaminirane vode, a mogu se prenijeti i preko hrane – kaže dr. Boneta.
Naglašava da je najbolja prevencija pravilno i redovito pranje ruku sapunom i vodom, posebice nakon toaleta ili mijenjanja pelena. Da biste pravilno oprali ruke, treba ih dobro nasapunati i istrljati sve dijelove te isprati. Proces pranja treba trajati najmanje 20 sekundi. Izbjegavajte bliski kontakt, odnosno dodirivanje oboljelog, redovito čistite i dezinficirajte površine s kojima je oboljeli u kontaktu.
- Enteroviroze uzrokuju širok raspon simptoma. Najčešći simptomi kod većine zaraženih vezani su za probavni sustav jer virus ulazi kroz sluznicu ždrijela i probavnog trakta. Bolest je u pravilu većinom blaga i prolazna, bez trajnih posljedica, prolazi kroz 7 do 10 dana. Najčešći simptomi koji ukazuju na enterovirozu su nagli porast temperature koja može biti i do 40°C, curenje nosa, proljev, povraćanje, glavobolja, bol u mišićima, bolni mjehurići na nepcu, pa čak i sitni osip po tijelu koji ne svrbi u završnoj fazi bolesti – kaže liječnica i objašnjava da postoje različite kliničke slike.
- Bolest usta, šake i stopala također je uzrokovana enterovirusima, a manifestira se vezikularnim osipom ždrijela, šaka i stopala oboljelog i najčešće javlja u djece vrtićke dobi. U rijetkim slučajevima mogući su i teži oblici bolesti, u vidu virusnih meningitisa ili encefalitisa – kaže liječnica. Dodaje da su novorođenčad i ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom pod povećanim rizikom od razvoja težih kliničkih slika.
- S obzirom na to da se bolest može manifestirati visokom temperaturom, proljevom i povraćanjem, treba pojačati unos tekućine kako ne bi došlo do dehidracije. Simptomi dehidracije su opća slabost, malaksalost, žeđ, smanjeno mokrenje, suha usta te se tada treba obratiti liječniku. Također, liječničku pomoć treba potražiti i u slučaju zakočenosti vrata i teže glavobolje. Iako su temperature dosta visoke i mogu trajati šest do sedam dana, liječniku bi se trebalo javiti treći dan od pojave temperature, ili prije ako ne možete spustiti temperaturu – savjetuje dr. Boneta.
Većina ljudi oporavlja se kroz deset dana, no kod težeg tijeka bolesti dolazi do hospitalizacije. Budući da se bolest češće javlja među djecom, oboljela bi djeca do izliječena i potpunog oporavka trebala boraviti izvan kolektiva da se bolest ne proširi. Čovjek je u pravilu zarazan deset dana nakon početka simptoma, dodaje epidemiologinja.
- Ljudi s blažim oblikom bolesti u pravilu se liječe simptomatski – moraju mirovati sve dok imaju temperaturu i simptome bolesti te unositi dovoljno tekućine. Po potrebi se uzimaju sredstva za snižavanje temperature, a najbolja opcija od tekućine su voda i nezaslađeni čajevi. Možete piti primjerice mlaki čaj od šipka ili mente, najbitnije je da nije previše zaslađen. Za rehidraciju dojenčadi, djece i odraslih i prevenciju dehidracije su korisni prašci poput Rehidromixa da bi se nadoknadili izgubljeni elektroliti. Trebalo bi izbjegavati slatko i masno, jer to može pojačati proljev i povraćanje. Prehrana treba biti lagana, kakva se preporučuje kod takvih simptoma. Jede se suha hrana - dvopeci, krekeri, štapići, nemasne juhe. Trebalo bi jesti kuhano i nemasno, primjerice kuhanu piletinu i kuhani krumpir – kaže dr. Boneta. Dodaje da ljudi tada ionako imaju slabiji apetit – najbitnija je nadoknada tekućine i suha, dijetalna prehrana.
Objašnjava da u enteroviruse spajaju brojni virusi. To su pikornavirusi (mali virusi) – coxsackievirusi, echovirusi, enterovirusi i poliovirusi. Primjerice poliovirus koji uzrokuje dječju paralizu ili poliomijelitis zapravo je također iz skupine enterovirusa i ta se bolest nekada javljalo u našim krajevima, a sada je više nema zahvaljujući preventivnom cijepljenju. Dječja paraliza je danas iskorijenjena u svim državama svijeta osim u Afganistanu i Pakistanu.
PRINCU WILLIAMU MEGHAN NIJE DOVOLJNO DOBRA: 'Ono što je radio bilo je grozno'
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
