Ljudi su društvena bića, ili makar teže biti društvenima. Komunicirajući s drugima se osjećamo bolje. No psiholozi tvrde da su ljudi skloni samovanju ipak malo inteligentniji od ostalih
ISTRAŽIVANJA
Ljudi koji vole samoću su ipak malo inteligentniji od ostalih
Evolucijski psiholozi Norman Li i Satoshi Kanazawa istraživali su razinu sreće na 15.000 ispitanika. Iz tog je istraživanja proizašla Savannah teorija sreće, kako su je nazvali i ubrzo objavili u stručnom psihološkom časopisu British Journal of Psychology.
Istraživanje su temeljili na dva faktora suvremenog života, a to su gustoća naseljenosti na nekom području i učestalost komunikacije s prijateljima. Učinci sreće, smatraju oni, mjerljivi su ovisno o iskustvima naših predaka. Moderni su ljudi okruženi većim brojem ljudi nego što su to bili naši preci, no manje komuniciramo s prijateljima. Autori nadalje tvrde da su tom teorijom više pogođeni ljudi niže inteligencije nego oni s višom inteligencijom.
Uočili su, naime, kako inteligentni ljudi preferiraju urbana područja, dok su ljudi s nižom inteligencijom skloniji ruralnim područjima. To je povezano s idejom da unatoč gušćoj naseljenosti ljudi zapravo komuniciraju puno manje nego prije.
- Općenito gledano, urbane cjeline imaju veći stupanj inteligencije od ruralnih zato što pametni pojedinci lakše žive u neprirodnom okruženju kakvo nude gusto naseljeni gradovi. U tom smislu inteligentniji ljudi radije žive u takvim neprirodnim uvjetima i nose vrijednosti kakve naši preci nisu imali, objašnjava Kanazawa.
Naši su preci češće komunicirali s prijateljima jer je to jamčilo preživljavanje i opstanak, no inteligentnijim je ljudima za rješenje nekog problema puno važniji individualni pristup. Ako uživate u društvu prijatelja to svakako ne znači da niste visoko inteligentni. Važnije je imati na umu da povremena osama ne znači da ste samotnjak. S tim se slaže i psihologinja prof. dr. Mirjana Nazor.
- Zvuči čudno, ali iz jednog aspekta ako čovjek voli povremeno samoću to je situacija koja mu omogućuje da razmišlja i ima kreativne ideje ili rješenja nekih situacija i problema na neuobičajen način. No to ne znači da su takvi ljudi inteligentniji nego kreativniji ili inovativniji od onih drugih. No bliskost je bitna ljudska karakteristika. Biti voljen i imati nekoga koga volimo, s kim održavamo kontakte, jako je važno. Kad smo zakinuti za tu mogućnost dijeljenja, imam dojam da smo pomalo osakaćeni, kazala je prof. Nazor. No Li i Kanazawa tvrde kako njihovo istraživanje dokazuje da su inteligentniji ljudi manje sretni u društvenim kontaktima s prijateljima.
- Samoća ima veze s kvalitetom života, ali to teško možemo smatrati nečim što je povezano sa visokom inteligencijom. Tvrdimo da smo socijalna bića, a taj drugi nam je poticaj kroz razgovor i argumentiranu diskusiju za nove poglede ili rješenja problema više nego što bismo mogli ustanoviti sami od sebe, zaključila je prof. Nazor.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
