Marie Tussaud je prvu voštanu figuru izradila već sa 16 godina

Švicarski znanstvenik dr. Albert Hofmann je 16. travnja 1943. godine otkrio psihodelični utjecaj LSD-a (dietilamida lizerginske kiseline), polusintetske droge iz porodice triptamina. Naime, Hofmann je LSD sintetizirao još 1938. radeći za Sandoz laboratorij u Baselu, no učinke je primijetio tek kada mu je, 5 godina kasnije, tijekom jednog eksperimenta mala količina tekućeg LSD-a pala na kožu i apsorbirala se. To ga je navelo da nastavi s proučavanjem i to testiranjem doze od 250 µg.

Preminula Marie Tussaud

Marie Tussaud poznata je po izradi voštanih figura, a umrla je 16. travnja 1850. godine. Još postoje neke od voštanih figura koje je ona osobno izradila, a zahvaljujući tome moguće je vidjeti kako su izgledali ljudi koji su živjeli prije dvjestotinjak godina. Inače, Marie je bila njemačkog podrijetla. Rodila se u Strasbourgu, odnosno na graničnom području Francuske i Njemačke. Djevojačko prezime bilo joj je Grosholtz, Tussaud je postala kasnije, udajom.

Svoju prvu figuru izradila je kad je imala samo 16 godina, a naučio ju je dr. Philippe Curtius, koji je izrađivao voštane figure te tako ilustrirao ljudsku anatomiju, a njena mama je kod njega radila kao služavka. Prije početka Francuske revolucije izradila je niz skulptura poznatih ljudi, poput Benjamina Franklina i Voltairea. U svojim memoarima pisala je kako je kraljevska obitelj bila oduševljena njenim radom. No u London se preselila 1802. godine sa sinom. Tamo je htjela predstaviti svoje voštane portrete, a prvu stalnu izložbu postavila je 1853. godine u Ulici Baker u Londonu.

Glavna atrakcija prvih postava u muzeju bila je tzv. Chamber of horrors, izložba voštanih figura ozloglašenih i slavnih serijskih ubojica te ostalih povijesnih ličnosti. To je ujedno prvi muzej Madame Tussauds. Umrla je u 89. godini, a naslijedio ju je sin François. Potrebno je oko 150 mjerenja da bi se izradila voštana figura. Svakoj figuri kosa se redovito pere, a osvježava se i šminka.

Napravljen posljednji primjerak Lade

Posljednji primjerak Lade 2107. po koncepciji Fiata 124, s proizvodne trake u ruskom Toljatigradu, napravljen je 16. travnja 2012. godine. Tad je završila priča o jednom od najpopularnijih automobila na našim prostorima. Imala je samo jedan veliki redizajn, i to 1980. godine. Tad se modernizirao klasičan izgled ruske varijante Fiata 124, "Europskog automobila 1967. godine".

Lada serije 2101-2107 provela je u proizvodnji nevjerojatne 42 godine. Lada je bila popularna 1970-ih i 1980-ih i kod nas. Proizvodila se 42 godine u čak 16,8 milijuna primjeraka, najviše u povijesti nakon Volkswagen Bube, a više i od Forda T. Prednost je bila što je imala jednostavnu konstrukciju i mogla se popravljati s minimalno znanja. Bila je svjetski popularna, a u nekim zemljama postala je službeno vozilo policajaca i taksista.

Ostale vremeplove potražite OVDJE.